Stručnjaci UN: Pritisci na novinare i miješanje u upravljanje nezavisnim medijima u Srbiji izazivaju zabrinutost

Stručnjaci Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava saopštili su danas da pritisci na novinare i miješanje u upravljanje nezavisnim medijima u Srbiji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog uredničke nezavisnosti i slobode štampe u zemlji uoči parlamentarnih izbora 25. oktobra.

U saopštenju na sajtu Kancelarije visokog komesara UN za ljudska prava (OHCHR) navodi se da se novinarima "mora obezbijediti slobodno izvještavanje, bez uređivačkog miješanja", što se, kako tvrde, dešavalo "u uslovima ograničenog građanskog prostora i šire zabrinutosti oko stanja osnovnih prava i sloboda u Srbiji".

"Mjere koje utiču na čitave redakcije zahtijevaju podrobno ispitivanje, naročito kada se uvode neposredno prije izbora", rekli su eksperti i glasanje 25. oktobra nazvali - ključnim.

Oni su, kako se navodi, posebno zabrinuti skorašnjim događajima na portalu Nova.rs, gdje je novinarima "dato manje od 48 sati da odluče da li će nastaviti da rade pod novim uredništvom ili da odu uz otpremninu".

"Navedene promjene su uslijedile nakon izmjena rukovodstava u nekoliko medija, uključujući N1, Novu, Danas i Radar, a u kontekstu preuzimanja šire medijske grupe od strane Alpak Kapitala, dok su pravni postupci još uvijek u toku u Luksemburgu", piše u saopštenju.

Stručnjaci tvrde da "promjene u vlasništvu nad medijima moraju biti transparentne i podložne adekvatnoj regulatornoj kontroli, sa garancijama koje štite uredničku autonomiju".

Oni su takođe izrazili zabrinutost zbog "otvorenog pisma Ministarstva informisanja i telekomunikacija, u kojem se kritikuju određeni mediji i poziva da se N1 i Nova.rs registruju u Srbiji nakon preuzimanja".

"Intervencije državnih vlasti mogu se smatrati kao neprimjeran uticaj na medijske organizacije ili njihovu uredničku politiku", upozorili su stručnjaci.

U saopštenju se navodi da stručnjaci više od godinu dana izražavaju zabrinutost zbog "ograničenja sudske nezavisnosti, osnovnih sloboda i građanskog prostora u Srbiji, čemu se u aprilu pridružio i Visoki komesar UN za ljudska prava".

"Sloboda izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja su od suštinskog značaja za slobodne i poštene izbore; takođe su značajni i za javni nadzor, odgovornost za ljudska prava i štetu po životnu sredinu vezanu za poslovne aktivnosti. Pritisak i zastrašivanje novinara, civilnog društva, branilaca ljudskih prava i kritičkih glasova rizikuju da potkopaju javnu debatu i demokratsko učešće", rekli su oni.

Eksperti zahtijevaju od vlasnika medijskih organizacija da "zaštite uredničku nezavisnost i uspostave garancije koje odvajaju poslovne interese od uredničkih odluka".

"Vlasti moraju da štite ljudska prava, slobodu medija i građanski prostor, i da obezbijede da novinari, civilno društvo, studentski pokreti i branioci ljudskih prava mogu da učestvuju u javnoj debati bez zastrašivanja ili miješanja. Slobodni mediji i slobodan građanski prostor su temelji demokratije i poštenih izbora, omogućavajući biračima da donose informisane odluke i da značajno učestvuju u javnom životu", zaključuje se u saopštenju.

Saopštenje potpisuju specijalni izvjestilac za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Leopoldo Maldonado Gutijerez, specijalna izvjestiteljka za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Đina Romero, specijalna izvjestiteljka o situaciji branilaca ljudskih prava Andrea Bolanjos Vargas, specijalna izvjestiteljka o nezavisnosti sudija i advokata Margaret Satervejt, kao i Radna grupa za poslovanje i ljudska prava, koju čine Robert Mekkorkvodejl, Fernanda Hopenhajm, Lira Jakulevičijene, Pičamon Jeofantong i Damilola Olavuji.