Izbori u Srbiji: Ključni igrači prvi put složni oko ulaska u EU - Vijesti.me
NEIZVJESNA BUDUĆNOST

Izbori u Srbiji: Ključni igrači prvi put složni oko ulaska u EU

Transformacija Tomislava Nikolića mogla bi označiti prekretnicu u putu Srbije

U Srbiji se sjutra održavaju prvi relativno normalni izbori nakon što su je ratovi 1990-ih godina gurnuli u međunarodnu izolaciju. Prvi put od zbacivanja Slobodana Miloševića 2000, glavne političke snage imaju isti cilj – članstvo u Evropskoj uniji.

Tomislav Nikolić (60) lider Srpske napredne stranke (SNS), transformisao se od ultranacionaliste kojeg Zapad odbacuje do desničarskog populiste koji se zalaže za ulazak u EU. Njegov oponent, aktuelni predsjednik i lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić (54) odbacuje tu promjenu kao čisto kozmetičku.

Međutim, Nikolić igra na kartu rasprostranjenog nezadovoljstva birača umornih od mučne tranzicije od socijalizma ka kapitalizmu i uticaju krize u eurozoni.

„Boris Tadić je pobijedio zahvaljući poruci da želimo da budemo u EU,“ rekao je Nikolić za Rojters. „Zašto bih se i dalje protivio EU i osuđivao sebe na to da vječno ostanem u opoziciji? Zašto, kad to nije dobro?“

„U politici sam 22 godine. Naravno da sam morao mijenjati mišljenje. I narod Srbije je promijenio mišljenje.“

Više penzija nego plata

Iako nije inspirativan govornik, Nikolićeve direktne izjave imaju odjeka kod Srba, navodi Rojters. Nezaposlenost je ove godine dostigla skoro 24 odsto. Populacija je sve manje i starija a prosječna neto zarada iznosi 380 eura. Država od 7,3 miliona stanovnika će se namučiti da dostigne prognozirani ekonomski rast od 0,5 odsto ove godine.

Tadić je i dalje favorit u vjerovatnom drugom krugu 20. maja

Oko 40 odsto proizvodnje je u sferi crne ekonomije, dok je u februaru, zbog činjenice da mnogi zaposleni ne dobijaju plate, više građana Srbije dobilo penzije nego plate. Ipak strane kompanije i dalje ulažu u Srbiju, objavio je prošle nedjelje britanski „Ekonomist“.

Tadić i Nikolić su prema anketama imali gotovo jednake šanse a Nikolićevi naprednjaci imaju jednocifrenu prednost na parlamentarnim izborima.

Tadić je i dalje favorit u vjerovatnom drugom krugu 20. maja, u koji ulaze dvojica kandidata sa najviše glasova a DS ima bolje izglede od SNS-a da sastavi vladajuću koaliciju.

Međutim, to je daleko od sigurnog.

Hapšenja skinula ljagu

Tokom Tadićeve osmogodišnje vladavine, Srbija je uhapsila i izručila Hagu Radovana Karadžića i Ratka Mladića a u martu je postala kandidat za članstvo u EU.

Srbija je tim hapšenjima skinula ljagu sa sebe, ali bi Nikolićeva transformacija, ako je istinska, mogla označiti prekretnicu, ocjenjuje Rojters.

„Nikada u Srbiji...nije postojao konsenzus između ključnih aktera na domaćoj političkoj sceni oko nečega tako važnog kao što je Evropska unija,“ rekao je Marko Blagojević iz Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID).

Oba bloka će se suočiti sa teškim odlukama oko Kosova. EU želi da se odnosi sa bivšom pokrajinom poprave prije otvaranja pregovora sa Srbijom.

Problemi privatizacije

Reforme nakon pada Miloševića su usredsređene na smanjivanje birokratije i poboljšanje poslovne klime ali preduzetnički privatni sektor koji se pojavio nije uspio da apsorbuje radnike koji su ostali bez posla.

Favoriti na sjutrašnjim izborima su obećali da će poštovati preporuku Evropske komisije da istraže taj proces

Kritičari kažu da se privatizacijom posebno loše upravljalo, da je nedostajalo transparentnosti i koordinacije te da je služila stranačkim i interesima tajkuna više nego radnicima i javnosti.

Favoriti na sjutrašnjim izborima su obećali da će poštovati preporuku Evropske komisije da istraže taj proces.

„Kako da se ne sjetim da je u protekloj deceniji, uprkos inkasiranih 2,6 milijardi eura od prodaje više od tri hiljade javnih preduzeća, 65 odsto njih prestalo da radi ili je pred gašenjem?“, napisao je kolumnista „Politike“ Boško Jakšić.

Dačić bi mogao da odlučuje

U Srbiji se sjutra održavaju i pokrajinski i lokalni izbori.

Građani na parlamentarnim izborima mogu birati između 18 izbornih lista koalicija, stranaka i grupa građana, a na predsjedničkim izborima između 12 kandidata.

Oko sedam miliona građana ima pravo glasa. Dok će za za predsjednika gotovo sigurno glasati i u drugom krugu, parlamentarni izbori će potencijalno izazvati višemjesečnu borbu za mjesta u vladi i unosne pozicije u državnim kompanijama.

Odlučujuću ulogu bi mogao imati Ivica Dačić, bivši Miloševićev portparol koji je naslijedio Socijalističku partiju Srbije (SPS). I Dačić i SPS su na trećem mjestu prema anketama.

Ko god da pobijedi, vjerovatno će morati da se dodvorava socijalistima kako bi formirao koalicionu vladu.

Očekuje se da Dačić ostane uz DS, ali bi mogao odlučiti i da promijeni stranu ako mu naprednjaci daju bolju ponudu, na primjer premijersko mjesto.

„Zašto bi iko glasao za Tadića ili za Nikolića, kad će obojica morati da dođu kod mene?“ izjavio je nedavno za Rojters.

Nikolić i region

Kako bi susjedi prihvatili Tomu Nikolića, koji je dugo bio „strašilo“ balkanske politike, zapadne prijestonice sada pažljivo prate. Diplomate kažu da nisu sigurne u njegovu posvećenost iskorjenjivanju kriminala i korupcije ili sposobnost njegove stranke da sprovede duboke reforme koje su Srbiji potrebne da bi podstakla rast i napredovala na dugom putu ka članstvu u EU.

„On nije neprihvatljiv,“ rekao je jedan visoki zapadni diplomata na Balkanu. „Moraće puno toga da dokažu.“ Postoji zabrinutost oko toga kako će susjedi Srbije reagovati na Nikolićevu pobjedu.

Za Bosnu i Hercegovinu, Nikolić će zauvijek ostati povezan sa njegovim političkim mentorom i liderom Srpske radikalne stranke Vojislavom Šešeljem. Nakon Šešeljevog odlaska u Hag, Nikolić se odvojio od radikala nakon posljednjih izbora 2008. Međutim, Tadić je te veze koristio tokom izborne kampanje.

Uhapšeni Albanci zbog navodnih zločina iz 2001.

Petorica Albanaca uhapšena su  u zoru zbog navodnih ratnih zločina, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić. On je na konferenciji za novinare u Policijskoj upravi Vranje rekao da je akcija Žandarmerije u opštini Bujanovac izvedena po nalogu Tužilaštva za ratne zločine.

„Hapšenja nemaju veze sa političkim progonom. Svi su jednaki pred zakonom,“ rekao je Dačić. Kazao je da su petorica osumnjičena za otmicu i ubistvo dvojice Srba tokom sukoba 2001. a trojica su uhapšena zbog nedozvoljenog držanja oružja i pružanje otpora tokom pretresa. „Amnestija za bivše pripadnike za pripadnike Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM) ... nije obuhvatala krivična djela ratni zločin protiv civila i sve ono za šta se terete oni koji su lišeni slobode“, kazao je Dačić.

Predsjednik Opštine Bujanovac, Šaip Kamberi, izjavio je da ovu akciju Albanci na jugu Srbije doživljavaju kao političku. „Ovakav udar, prije svega zastrašivanje stanovništva mislim da je direktan udar na izbore koji bi trebalo da se održe.

Imamo nezvanične informacije da je jedan od uhapšenih pretučen, da je bio u bolnici“, kazao je Kamberi, prenio je Radio Slobodna Evropa. Jedini albanski poslanik u Skupštini Srbije Riza Halimi opisao je hapšenje kao „nastavak državnog terora“ nad albanskom zajednicom.