U Njemačkoj se redovno sprovode ankete o saradnji sa Rusijom i odnosu njemačkih građana prema Rusiji. Rezultati se često prenose bombastično, pa istina ostaje u zapećku. A istina je negdje na sredini.
„Svaki treći Njemac smatra da je moguć rat sa Rusijom“ – tako je glasio naslov u medijima koji su prije nekoliko dana objavili rezultate ankete. Agencijski naslov se širio i društvenim mrežama. Poneko je riječ „moguć“ zamijenio riječju „vjerovatan“. Nastao je utisak da trećina Njemaca odobrava mogući rat sa Rusijom.
Međutim, ako pogledamo izvornu anketu koju je institut Forsa sproveo za nedjeljni magazin Štern, vidjećemo da se u njoj uopšte nije radilo o mogućem njemačko-ruskom vojnom sukobu ni o bilo kakvom ratu. Pitanje je glasilo: „Da li ste zbog trenutne napetosti u odnosima zabrinuti da bi moglo doći do oružanog sukoba Rusije i Zapada?" Na tako formulisano pitanje je 32 odsto ispitanika odgovorilo potvrdno, a 64 odsto je odgovorilo sa „ne".
U novembru 2015. Turska oborila ruski borbeni avion na tursko-sirijskoj granici što bi se moglo označiti kao „oružani sukob“ jedne od članica zapadne vojne alijanse i Rusije. Situacija u samoj Siriji je izuzetno loša. Tamo je mogućnost incidenata i dalje velika. Kad se sve to zna, onda ispada da je 32 odsto Nemaca koji su zabrinuti – poprilično mala brojka. Vojni stručnjaci i političari u Njemačkoj su što se toga tiče daleko više zabrinuti.
Strah od agresije?
Nije veliki broj Njemaca koji smatra da je ugroženost od Rusije veća od ugroženosti islamističkim terorizmom. Firma Civey je specijalizovana za ankete na internetu. Prema istraživanju sprovedenom u septembru, samo 15,6 odsto ispitanika smatra da je opasnost od ruske agresije veća, dok 30,9 procenata njih daleko realnijom smatra opasnost od islamističkog terora, na koji bi NATO trebalo da se pripremi.
Primjetno je da stariji građani imaju manje straha od Rusije. U grupi između 50 i 64 godine starosti zbog Rusije je „zabrinuto" svega 13 odsto ljudi, a ispitanici od preko 65 godina gotovo da nikako ne brinu – zabrinutih je svega 4,4 odsto. Ako fokusiramo mlađu grupu, onda je situacija obrnuta. Institut za ispitivanje javnog mnjenja Emnid daje podatke prema kojima Rusija ne ugrožava Njemačku po mišljenju 56 odsto njemačkih ispitanika.
Njemci ne vjeruju Putinu
Uglavnom trezven odnos Njemaca prema mogućoj opasnosti od Rusije ne znači da imaju pozitivno mišljenje o unutrašnjoj i spoljnoj politici Kremlja ili ruskog predsjednika.
Forsa navodi da veoma visok ili visok stepen povjerenja prema Putinu ima samo 13 odsto Njemaca. Među njima je čak 35 odsto pristalica desnopopulističke stranke Alternativa za Njemačku. Četiri petine Njemaca ne vjeruje Vladimiru Putinu, a njih 64 odsto ne smatra više da je Rusija pouzdan i predvidljiv partner sa Putinom na čelu. Samo šest procenata Njemaca smatra da Evropska unija I Rusija imaju dobre odnose. Od toga je manje samo povjerenje u rusko-američke odnose, jer njih kao dobre ocjenjuje samo četiri odsto ispitanika.
Uprkos svemu tome 84 odsto Njemaca ne želi prekid dijaloga sa Moskvom i zastupa nastavak dijaloga, slično nemačkoj kancelarki, bez prevelike nade u skorije pozitivne rezultate.
Spor oko sankcija
Najprotivrječnije odgovore ankete pokazuju kada je riječ o sankcijama koje su uvedene zbog ruske aneksije Krima i podrške separatistima na istoku Ukrajine. Ako se prate komentari i preovlađujuća mišljenja na društvenim mrežama onda se stiče utisak da većina Njemaca zahtjeva ukidanje sankcija. To ne bi trebalo da čudi s obzirom na aktivnost internet-botova koji rade za Kremlj.
Ozbiljna sociološka istraživanja dolaze do drukčijih rezultata, ali ni oni ne mogu poslužiti za jednoznačne zaključke. Emnid, recimo, navodi da je 62 odsto Njemaca za zadržavanje ili čak pooštravanje sankcija. A Forsa tvrdi da je 69 odsto ispitanika za njihovo ukidanje. Pri tome, više od polovine ispitanika u istoj anketi istovremeno zagovara politiku njemačke Vlade prema Rusiji, a njemačka Vlada smatra da su sankcije efikasna mjera i ne želi da ih ukine.
Bonus video:
