Obavještajni stručnjaci smatraju da je Sergej Nariškin prava osoba za čelnu funkciju ruske Spoljne obavještajne službe, jer se obavještajnim radom bavio i ranije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je Nariškina, dosadašnjeg predsjednika Državne dume, na visoku obavještajnu funciju u Spoljnoj obavještajnoj službi, a njeni službenici očekuju da je Nariškin reformiše i učini je efikasnijom.
Nariškin se sa pozicije "četvrtog čovjeka u ruskoj politici" vraća poslu kojim se bavio ranije.
Prema neslužbenim podacima, bivši predsjednik Državne dume je od kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka služio u Prvoj glavnoj upravi KGB-a, koja je bila odgovorna za obavještajno djelovanje u inostranstvu, a kasnije je izdvojena u posebnu Spoljnu obavještajnu službu.
O ruskoj Spoljnoj obavještajnoj službi malo se zna, što je i prirodno, jer se radi o strukturi čiji agenti tajno rade u inostranstvu.
U predsjedničkom rješenju piše da je Mihail Fratkov oslobođen dužnosti "zbog odlaska u penziju". Sada će Fratkov biti predsjednik Savjeta direktora RŽD (Ruskog nacionalnog željezničkog operatera).
Neki zapadni internet portali tvrde da su posljednjih mjeseci u Kremlj upućivane primjedbe na rad ruskih agenata u inostranstvu, jer su, navodno, "sa pretjeranim optimizmom obavještavali centar o pregovorima između EU i SAD u vezi sa režimom slobodne trgovine".
Prema tvrdnjama lista "Komersant", mnogi pripadnici Spoljne obavještajne službe isticali su da je neophodno obnoviti rukovodeće kadrove i sprovesti unutrašnje reforme.
Mada zapadni mediji spekulišu o "aferama ruskih špijuna", svi barataju samo sa jednim poznatim slučajem iz 2010. godine, kada je agent prebjegao na stranu Amerikanaca i odao svoje bivše kolege - deset ruskih agenata, vrhunskih profesionalaca koji su radili u velikoj tajnosti.
Za razliku od Fratkova, koji nije profesionalni obavještajac, Nariškin je kao čovjek iz tih krugova daleko prikladniji izbor, smatra Mihail Remizov, direktor Instituta za nacionalnu strategiju.
- On može da učvrsti poziciju na koju dolazi, jer pripada prvoj ligi ruske politike i uskom krugu Putinovih povjerljivih ljudi. Osim toga, on ima reprezentativnu biografiju kada je riječ o ovoj sferi - navodi Remizov.
On ukazuje da Spoljna obaveštajna služba ima nove zadatke u novonastalim složenim odnosima sa Zapadom.
- Sada je važno raditi po ugledu na britanski Intelidžens servis, odnosno praviti spoj sveobuhvatne analitike u pogledu potencijalnih opasnosti i njihove kvalitetne obrade - kaže ovaj stručnjak.
Bonus video:
