Šta nakon Bregzita: Prioritet je da se spriječi zaraza

Dok finansijska tržišta odmah reaguju na šokove poput breksita, potrebno je vrijeme da se pokaže dublji uticaj na ekonomije
1 komentar(a)
Bregzit, Foto: Beta-AP
Bregzit, Foto: Beta-AP
Ažurirano: 25.06.2016. 19:26h

Odluka Britanije unazađuje proces ujedinjavanja započet nakon Drugog svjetskog rata, koji je podupirao mir i prosperitet na kontinentu, ocjenjuje se u Rojtersovoj analizi.

Nakon gubitka druge po veličini evropske ekonomije i jedne od glavnih vojnih sila, počinje borba za spasavanje preostalog 27-članog bloka usljed porasta euroskeptičnog populizma, umjesto bilo kakvog radikalnog poteza ka tješnjoj uniji.

Britansko glasanje gura EU u treću veliku krizu ove decenije nakon pometnje oko dužničke krize eurozone, koja je počela u Grčkoj i prošlogodišnjeg priliva miliona migranata.

Iako su ankete mjesecima bile na klackalici, malo ko iz najviših ešalona u Briselu, Berlinu ili Parizu je vjerovao da će birači na kraju rizikovati breksit.

Pregovori Britanije o izlasku bi mogli dugotrajni i izazvati podjele, pri čemu Njemačka i sjeverni saveznici teže da zadrže London što bliže tržištu EU, dok bi ostali, prije svega Francuska, mogli zauzeti oštar stav da bi spriječili dalje podjele.

„Stoga će prioritet vlada i institucija u srcu EU biti što bezbolniji razvod i sprečavanje zaraze,“ piše u analizi.

Dok finansijska tržišta odmah reaguju na šokove poput breksita, portrebno je vrijeme da se pokaže dublji uticaj na ekonomije. Međunarodni monetarni fond je saopštio da bi nakon napuštanja EU, ekonomija Britanije mogla opasti za više od pet odsto do 2019. Glasanje je povećalo neizvjesnost povodom globalne ekonomije

Nejasan je proces izlaska. Član 50 ugovora EU, koji propisuje kako neka država može izaći iz bloka, ne nudi puno detalja. Iako je određen period povlačenja od dvije godine, mnogi kažu da će trajati duže, a neki se boje da bi taj proces mogao postati gorak i poremetiti stvari širom Evrope.

Zvaničnici EU su govorili da bi banke i finansijske firme iz Ujedinjenog Kraljevstva mogle izgubiti automatski pristup prodajnim uslugama u Evropi.

Sa velikim pitanjima su suočeni i milioni britanskih iseljenika koji žive slobodno drugdje u bloku, kao i milioni državljana EU koji žive i rade u Britaniji.

Britanija je uvijek bila najodvojenija od svih članica EU. Ipak je imala snažan uticaj kao država sa najslobodnijim tržištem i glavni finansijski centar bloka. Stoga se očekuje, kao ističe Rojters, da njen odlazak smanji samopouzdanje EU i promijeni dinamiku moći među preostalim članicama.

Evropa ja četiri decenije vođena ravnotežom između njemačkog političkog federalizma, francuske tradicije ekonomije kojom upravlja država i britanskog ekonomskog liberalizma i slobodne trgovine.

Nakon odlaska Britanije, Berlinu bi moglo biti puno teže kao nevoljnom hegemonu bloka, sa ekonomski slabim francuskim partnerom i grupom južnih država koje žele da im se osigura dug i bankovni depoziti.

Postoji nekoliko oblasti oko kojih bi se preostale članice mogle sporiti: kakve uslove dati Britaniji, da li produbljivati integracije eurozone i kako odgovoriti na gubitak povjerenja javnosti

Rojters predviđa nekoliko oblasti oko kojih bi se preostale članice mogle sporiti: kakve uslove dati odlazećoj Britaniji, da li produbljivati integracije eurozone i kako odgovoriti na rasprostranjeni gubitak povjerenja javnosti.

Britanija je najsnažnije podržavala partnerstvo o slobodnoj trgovini i investicijama, o kojem se pregovara sa SAD, koje bi moglo postati kolateralna šteta breksita, s obzirom na protivljenje javnosti u Njemačkoj i Austriji, kao i Francuskoj.

Osam drugih država izvan eurozone - uključujući Švedsku, Dansku i Poljsku - izgubile su najsnažnijeg saveznika u Londonu i činiće slabiju manjinu u EU.

U analizi britanske agencije se navodi da su razlike između Njemačke i Francuske, u kojima se održavaju izbori ove godine, trenutno prevelike da bi skorije došlo do inicijative za produbljivanje monetarne unije.

Međutim, predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker tvrdi da breksit nije početak kraja bloka. Na pitanje jednog novinara u Briselu, Junker je kratko odgovorio „Ne.“ Zvaničnici EU u sali su to pozdravili aplauzom pošto je Junker izašao odgovorivši na samo dva pitanja.

Bonus video: