DUMA DALA SAGLASNOST ZA FORMIRANJE

Ruska garda, lična Putinova policijska jedinica: Odbrana od terorizma ili borba protiv opozicije?

Za šefa Ruske garde koji ima rang generala, Putin je imenovao Viktora Zolotova, svog dugogodišnjeg čovjeka od povjerenja
63 pregleda 9 komentar(a)
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Vladimir Putin, Foto: Reuters
Ažurirano: 18.05.2016. 17:35h

Predsjednik Rusije Vladimir Putin pokreće velike reforme policije. Biće formirana "Ruska garda", direktno podređena predsjedniku. Posmatrači nagađaju šta je pozadina toga: odbrana od terorizma ili borba protiv opozicije?

Ruska Duma dala je danas saglasnost za formiranje nacionalne garde, za koju pojedini kažu da je potrebna Kremlju kao sredstvo protiv mogućih nemira.

Duma je većinom glasova usvojila predlog zakona o formiranju garde, a protiv su bili komunisti, prenosi AP.

Predsjednik Vladimir Putin je formiranje nacionalne garde najavio prije mjesec dana i tada rekao da će je nadgledati njegov bivši telohranitelj Viktor Zolotov.

Ruski predsjednik je tada precizirao da će garda biti fokusirana na borbu protiv ekstremizma i organizovanog kriminala, dok neki kritičari tvde da je formiranje garde odraz straha Kremlja od mogućih protesta zbog ekonomske krize.

Komunista Vjačeslav Tetekin je u debazi rekao da je formiranje nacionalne garde povezano sa pogoršanjem socijalne i ekonomske situacije u zemlji.

Najprije je bilo riječi o Nacionalnoj gardi, ali neki su smatrali da je taj pojam nespretno izabran. Za jedne je zvučao "suviše zapadno", dok su drugi smatrali da taj pojam podsjeća na Nacionalnu gardu Ukrajine koja je osnovana prije otprilike dvije godine i koja djeluje protiv proruskih separatista na istoku zemlje. U nacrtu zakona koji je kasnije objavljen, skraćeni naziv glasi „Rosgvardija“, što znači "Ruska garda" ili "Garda Rusije".

Bivši tjelohranitelj iz Kremlja na čelu garde

Ta nova organizacija trebalo bi prije svega da bude formirana na temeljima takozvanih unutrašnjih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova. Radi se o policijskih jedinicama sličnim vojsci koje još od vremena Sovjetskog Saveza djeluju unutar zemlje. Osim toga, u nove strukture bi trebalo da se ugrade i specijalne jedinice policije poput jedinice OMON i stražarske policijske službe. Ruski stručnjaci procjenjuju da bi ukupan broj pripadnika nove Ruske garde mogao da bude između 300 i 400 hiljada ljudi. Zvaničnih podataka nema. Glavna razlika u odnosu na ranije strukture je sljedeća: nova policijska jedinica biće direktno podređena predsjedniku.

Za šefa Ruske garde koji ima rang generala, Putin je imenovao Viktora Zolotova, svog dugogodišnjeg čovjeka od povjerenja. Taj 62-godišnjak donedavno je bio zamjenik Ministra unutrašnjih poslova i šef spomenutih unutrašnjih jedinica.

Renomirani moskovski list "Novaja gazeta", Zolotova je jednom opisao kao "čovjeka u najužem kontaktu s predsjednikom Rusije“.

Kao i Putin, i Zolotov je za vrijeme Sovjetskog Saveza bio u tajnoj službi KGB. Devedesetih godina bio je zadužen za lično obezbjeđenje gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, kao i za zaštitu njegovog zamjenika Vladimira Putina.

Kad je Putin 1999. postao premijer Rusije, Zolotov je bio njegov glavni tjelohranitelj. Nakon izbora Putina za predsjednika 2000. godine, Zolotov je napredovao do šefa predsjedničke službe obezbjeđenja i na tom mjestu ostao više od deset godina.

Margarete Klajn iz berlinske fondacije „Nauka i politika“ smatra da postavljanje Zolotova na mjesto šefa nove Ruske garde predstavlja „formiranje organizacije koja je zaista usmjerena na predsjednika“.

U Rusiji, doduše, nema otvorene borbe za vlast, ali postoji svojevrsni „neformalan pluralizam elita“, ukazuje Klajn za Dojče vele. Putin je tako sebi „obezbijedio direktan pristup“, ocjenjuje Klajn.

Otvaranje vatre bez upozorenja

U Rusiji se nagađa šta bi zaista moglo da se krije iza formiranja nove jedinice. Putin je taj korak obrazložio izazovima pred kojima se nalazi Rusija. U nacrtu zakona se, između ostalog, navode zadaci poput odbrane od terorizma, zaštite strateških objekata, ali i „garantovanje funkcionisanja režima u vanrednim situacijama“. To bi značilo da Ruska garda može da djeluje i tokom demonstracija odnosno javnih protestnih skupova. Jedinica će moći da otvara vatru, odnosno puca bez upozorenja, da pretresa stanove ili prekida mobilne veze.

Mnogi ukazuju na to da zadaci Ruske garde u suštini nisu ništa novo. Policija ionako stoji iza Putina – tako glasi opšti konsenzus u stručnim krugovima. „Nejasno je zašto navodno stare strukture nijesu podobne“, ocjenjuje za Dojče vele ruski novinar i bloger Aleksandar Pluščev. Otkad je Putin na vlasti, nije bilo „nikakve sumnje u sposobnost organa vlasti da svaku vrstu protesta uguše već u samom početku“, navodi Pluščev.

Strah od „šarene revolucije“

Neki stručnjaci vjeruju da bi Ruska garda trebalo da djeluje prije svega prilikom mogućih protesta nakon parlamentarnih izbora na jesen 2016. i tokom predsjedničkih izbora 2018. godine. Uzimajući u obzir sve lošije ekonomsko stanje u Rusiji, takvi protesti su itekako mogući – iako je trenutno većina Rusa na strani Putina.

Na to upućuje i Margarete Klajn: „Vjerujem da je najvažniji razlog zabrinutost zbog mogućeg izbijanja neke vrste 'šarene revolucije' u Rusiji ili bar od pobuna i masovnih protesta“, kaže ta ekspertkinja. „Šarene revolucije“ – tako se u Rusiji nazivaju pobune iz 2003. godine u bivšoj sovjetskoj republici Gruziji ili 2004. i 2014. u Ukrajini. Najbolje obučene ruske specijalne jedinice, poput jedinice OMON, do sada su bile „raspoređene po čitavoj zemlji“, ali ih nije bilo mnogo. Tzv. unutrašnje policijske jedinice se velikim dijelom sastoje od vojnih obveznika koji nijesu toliko profesionalni, ukazuje Klajn: „Sa ovom novom reformom, stvara pritisak da se taj dio jedinica profesionalizuje.“

Druga uobičajena rečenica objašnjenja glasi: nova struktura trebalo bi da štiti Putina od mogućeg puča iz sopstvenih redova. O toj mogućnosti već dugo se spekuliše, iako za to nema dokaza.

Opasnost od džihadista-povratnika

„Novaja Gazeta“ piše i o trećem mogućem objašnjenju za formiranje garde. Nova Ruska garda je, piše taj list, zadužena između ostalog i za to da se oslabi moć čečenskog lidera Ramzana Kadirova. Kadirov je u toj ruskoj autonomnoj republici na Sjevernom Kavkazu uspostavio veoma jaku policijsku jedinicu koja podliježe isključivo njegovoj nadležnosti i koja bi sada trebalo da se integriše u Rusku gardu.

Margarete Klajn iz njemačke fondacije „Nauka i politika“ ukazuje na to da na kraju i zvanično navedeni razlog – borba protiv terorizma – igra ulogu u formiranju jedinice. „Rusija je zemlja koja je najjače pogođena terorističkim napadima“, kaže Klajn i dodaje da veliku opasnost prije svega predstavljaju borci-povratnici iz redova takozvane „Islamske države“.

Preporučujemo za Vas