Rumunija na čelu EU, a podriva vladavinu prava

Rumunija je u utorak preuzela predsjedavanje Evropskom unijom u prilično burnom momentu za blok i samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junkerizrazio sumnju u sposobnost zemlje da obavi taj posao.

Brisel je već u sukobu po raznim pitanjima sa vladom u Bukureštu koja sve više teži populizmu, a Junkerovi komentari samo su istakli neka od mimoilaženja, piše Frans 24.

Ipak, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk kazao je u utorak da je siguran da će Rumunija dobro obaviti zadatak.

„Srećna Nova godina! Želim Rumuniji sve najbolje u njenom prvom predsjedavanju EU. Siguran sam da ćete uspjeti i radujem se saradnji sa vama“, napisao je Tusk na Tviteru.

Tuskova poruka u suprotnosti je sa prošlonedjeljnim Junkerovim komentarima.

U izjavi za njemački „Velt“ 29. decembra, Junker je kazao da iako je Rumunija „tehnički dobro pripremljena“ za predsjedavanje, „vlada u Bukureštu ne shvata u potpunosti šta znači predsjedavati svim zemaljama EU“.

„Razborito djelovanje zahtijeva spremnost da se slušaju drugi, ali i da se vlastite brige ostave po strani. Imam određene sumnje u vezi sa tim“, kazao je Junker i dodao da ima rezerve prema mogućnosti Rumunije, suočene s velikim nacionalnim političkim tenzijama, da tokom šest mjeseci bude primjer „kompaktnog jedinstva“ u Evropi.

Rumunija će biti na čelu EU dok se blok suočava sa nizom nezgodnih testova – prvenstveno bregzitom, izborima za Evropski parlament i razmiricama oko budžeta za iduću godinu.

Rumunija, koja predsjedavanje unijom preuzima od Austrije, bila je jedna od najvećih pristalica EU među članicama otkako se pridružila bloku 2007.

Međutim, njena ljevičarska vlada odnedavno je počela da usvaja neku vrstu nacionalističke retorike kakvu zagovaraju susjedne Mađarska i Poljska.

Sve tri zemlje su se upetljale u sporove sa EU oko kontroverznih reformi za koje kritičari tvrde da podrivaju vladavinu prava.

Lider vladajuće Socijaldemokratske stranke (PSD), Liviu Dragnea, koji se smatra najmoćnijim čovjekom u Rumuniji, kritikovao je Evropsku uniju da je „nefer“, tvrdeći da Brisel pokušava Bukureštu da uskrati „pravo na sopstveno mišljenje“.

Jedan od glavnih razloga zahlađenja odnosa između Bukurešta i Brisela je PSD-ova planirana reforma pravosuđa, za koju vlada tvrdi da ima za cilj suzbijanje sudijskih „zloupotreba“.

Međutim, Evropska komisija se zalaže za obustavu reforme, tvrdeći da se tako podriva borba protiv korupcije u jednoj od korupciji najpodložnijih članica Unije.

Evropski zvaničnici „imaju, vjerovatno opravdan, osjećaj da ove reforme idu u korist Dragnei“, kazao je za AFP politikolog Andrej Taranu.

Vlada predlaže amnestiju za krivičnih djela političarima, uključujući i Dragneu, koji je osuđen na uslovnu kaznu zatvora zbog namještanja izbora 2016. i protiv kojeg se vode istrage u još dva slučaja.

Očekuje se da će dekret o amnestiji biti uskoro izdat. Jedan izvor iz evropskih krugova upozorava da bi za Brisel takav korak predstavljao prekoračenje crvene linije.

Strahovanja da će zemlja ponovo ogresti u korupciju su pojačana u julu kada je otpuštena šefica državne Agencije za borbu protiv korupcije (DNA) Laura Kodruta Kovesi, nakon pet godina službe gdje je pokrenula niz slučajeva u kojima su optuženi ministri i gradonačelnici za korupciju i zloupotrebu položaja.

Dragnea i njegove pristalice optužuju takozvanu „paralelnu državu“, uključujući policiju, tužilaštvo i sudije, za pokušaj „rušenja vlade“ – što Evropska komisija odbacuje.

Osim toga, Rumuniji bi moglo biti teško da postigne unutrašnje jedinstvo s obzirom na prepucavanje između vlade Viorike Dančile – treće premijerke iz redova PSD od 2016, koju mnogi smatraju Dragneovom produženom rukom – i predsjednika Klausa Johanisa koji pripada desnom centru. Johanis, posvećeni proevropejac koji se često sukobljava s vladom, predstavlja Rumuniju u Evropskom savjetu. On je prošlog mjeseca kazao da njegova zemlja nije spremna da preuzme predsjedavanje jer tamo nema izgleda bilo za „dobro upravljanje... ili ispravno učestvovanje u evropskim poslovima“. PSD je dobio izbore 2016, ali je ubrzo izazvao najveći talas protesta u zemlji od pada komunizma pokušajem da ublaži zakone protiv korupcije.

Otkako je koalicija okupljena oko PSD-a preuzela vlast u januaru 2017, u vladi se promijenilo 70 ministara. Osim tri premijera, između ostalog se izmijenjalo šest ministara ekonomije, četiri ministra odbrane i tri ministra zadužena za pitanja EU.

Kako je za „Gardijan“ kazao Radu Magdin, politički analitičar iz konsultantske kuće Smartlink, glavna slaba tačke ove vlade je nekompetentnost. Magdin objašnjava da su mnogi lokalni političari postavljeni na ministarska mjesta „bez odgovarajuće obuke ili vizije“, te da im nedostaje znanje kako da se odnose prema civilnom društvu, predstavnicima biznisa i stranim zemljama.

Ipak, PSD i dalje uživa solidnu podršku u siromašnijim i ruralnim djelovima zemlje, koji su imali koristi od nedavnog povećanja zarada i socijalnih davanja, piše Frans 24.

Politički analitičar Radu Aleksandru opisuje rumunsko društvo kao „veoma polarizovano i podijeljeno“. Osim što je jedna od najsiromašnijih članica EU, Rumunija takođe pati od ogromne nejednakosti.

Zemlja je dobila 32 milijarde eura iz kohezionih fondova Evropske unije, od čega je dio potrošen da se obezbijedi vodosnabdijevanje za 40% seoskih domaćinstava – nakon pada komunizma 1989. samo je 1% stanovništva imao tekuću vodu. No, kao što ističe sociolog Julijan Stanesku iz instituta za istraživanja ICCV, „članstvo u EU ne može da riješi sve probleme“.

Samo minut amnestije nosi nesagledive posljedice

„Dragnea će imati najviše koristi od ove amnestije ukoliko bude usvojena“, kazala je za „Gardijan“ Bjanka Toma, programska direktorica rumunskog Centra za evropske politike. Prema njenim riječima, čak i ukoliko amnestija bude na snazi „samo jedan minut“ prije nego bude oborena, očistiće kriminalne dosijee Dragnee i potencijalno još 15.000 lica, u zavisnosti od toga kako bude formulisana.

„Usvajanje ovakvog dekreta o amnestiji bilo bi nečuveno“, kazala je Toma. „Vjerujem da će reagovati predstavnici civilnog društva, da će reagovati građani, da će reagovati EU, jer ukoliko se usvoji ovakva vrsta dekreta, biće teško poništiti njegove posljedice“.

Zamalo preskočili Bukurešt

U Briselu se čak nakratko razmatralo da se rumunsko predsjedavanje preskoči i da se odmah pređe na Finsku koja bi trebalo da preuzme tu ulogu u julu, piše „Gardijan“. Jedan evropski diplomata je rekao da je rumunska vlada „potpuno usredsređena na unutrašnja pitanja“, ali da će „nekako preživjeti predsjedavanje“.

Dobra stvar je činjenica da predsjedavanje Unijom nije što je nekad bilo – EU ima stalnog predsjednika i šefa diplomatije od 2009, što olakšava posao članica za vrijeme njihovog predsjedavanja.

Predsjedavanje Rumunije će takođe biti neuobičajeno kratko, pošto će izbori za EP koji su zakazani za maj zaustaviti donošenje zakona do proljeća. Na drugoj strani, izlaskom Velike Britanije iz EU 29. marta bavi se Evropska komisija.

Međutim, predsjedavanje igra važnu ulogu u organizovanju svakodnevnih poslova Unije i omogućava zemlji da se predstavi susjedima u najboljem svjetlu.

Zigfrid Murešan, rumunski europarlamentarac iz redova desnog centra, smatra da bi EU napravila grešku da je preskočila njegovu zemlju u kojoj je podrška bloku veća od prosječne. Čak 52% Rumuna smatra da EU ide u dobrom pravcu, dok samo 24% to isto misli za svoju zemlju, pokazalo je nedavno istraživanje Eurobarometra.

Murešan se prisjetio transparenta koji je vidio na nedavnim demonstracijama u Bukureštu – plava zastava sa zlatnim zvjezdicama ispisanim „U pomoć“. „To simbolizuje očekivanje da EU pomogne rumunskom narodu u njegovoj borbi protiv lokalnih političara i odbrani vladavine prava“, kazao je „Gardijanu“.