"ČESTO SE ZANEMARUJU PATNJE ŽRTAVA"

AFP: Rumunija često umanjuje sopstvenu ulogu u holokaustu

Istoričar Aleksandru Klimesku, autor studije posvećene tom slučaju, ocijenio je da je oslobađanje ljudi koji su nazvani rumunskim Ajhmanom, po njemačkom nacističkom funkcioneru Adolfu Ajhmanu, isto kao i negirati deportacije i pogrom u Jašiju i oduzeti žrtvama priznanje koje zaslužuju
96 pregleda 0 komentar(a)
Rumunija zastava, Foto: Shutterstock
Rumunija zastava, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 27.01.2016. 14:52h

I poslije više od 70 godina, u Rumuniji se često zanemaruju ili umanjuju patnje žrtava holokausta iako je zemlja napravila velike korake da zaliječi rane iz prošlosti, ocijenili su preživjeli i istoričari.

"Mi koji smo se suočili sa smrću u vozovima smrti ili logorima za istrebljenje najbolje možemo da govorimo o patnjama nanijetim holokaustom", rekao je za agenciju Frans pres Janku Tukarman, 92-ogodišnjak koji je preživio pogrom iz juna 1941, u Jašiju na sjeveroistoku Rumunije.

Tada je stradalo više od 13.00 Jevreja, koje su ubili rumunski žandarmi ili su se ugušili u zapečaćenim vagonima voza.

Dvojica rumunskih oficira koji su osuđeni na 10 i 15 godina zatvora zbog njihove uloge u tom masakru i za deportaciju Jevreja iz Bukovine i Besarabije na sjeveru zemlje, oslobodjeni su krajem 1990-ih poslije iznenađujće žalbe tadašnjeg državnog tužioca.

"Ako su ti ratni zločinci oslobođeni to znači da njihovi zločini nisu postojali", rekao je Tukarman i pitao se da li i žrtve mogu da traže pravdu da im se poništi smrt.

Istoričar Aleksandru Klimesku, autor studije posvećene tom slučaju, ocijenio je da je oslobađanje ljudi koji su nazvani rumunskim Ajhmanom, po njemačkom nacističkom funkcioneru Adolfu Ajhmanu, isto kao i negirati deportacije i pogrom u Jašiju i oduzeti žrtvama priznanje koje zaslužuju.

Na konferenciji na temu "Ratni zločini u miru: oslobađanje počinilaca holokausta u rumunskom postkomunističkom sudstvu", Klimesku je kritikovao slabo poznavanje tog teškog perioda rumunske istorije i osudio sve pokušaje da se sva odgovornost za te zločine prebaci na njemačke jedinice.

Aleksandru Florian, direktor bukureštanskog Instituta Eli Vizel za proučavanje holokausta takođe je izrazio negodovanje.

"Javne institucije ponekad doprinose ponovnom pisanju istorije, iskrivljuju je. Ta dva oficira ostaće zauvijek nevini sa pravnog stanovišta", rekao je on.

Još jedan prežvjeli holokausta Liviu Beris (88) rekao je da su svi prisustvovali tokom desetina godina za vrijeme komunističkog režima pokušajima da se "ubiju sjećanja", i dodao da mentalitet ljudi formiran pod tim režimom nije mogao da se promijeni preko noći.

Rumunija je dugo negirala svoj udio u holokaustu, a zatim je 2003. godine osnovala međunarodnu komisiju istoričara na čelu sa Nobelovcem Elijem Vizelom da prouči tu temu.

Prema izvještaju ove komisije, koji je odobrio Bukurešt, između 280.000 i 380.000 rumunskih i ukrajinskih Jevreja umrlo je pod režimom pronacističkog maršala Jona Antoneskua na teritorijama pod kontrolom Rumunije.

Priznanje rumunskog udjela u holokaustu propraćeno je posljednjih godina konkretnim merama, uključujući uvođenje u gimnazije časova istorije posvećenih holokaustu i usvajanje zakona kojim se kažnjava negiranje holokausta i slavljenje ratnih zločinaca, rekao je istoričar Klimesku.

On je izrazio žaljenje što se i dalje dešavaju "oslobađanja puna simbolike", navodeći slučajeve u kojima se ratni zločinci proglašavaju počasnim građanima nekog grada, ulice koje još nose ime Antoneskua ili muzeji u kojima je Antonesku prikazan u "herojskim pozama".

"Postoji opasnost da oni koji su direktno doprinijeli progonu i uništenju Jevreja postanu mučenici, heroji u očima javnosti", ocijenio je istoričar.

Preporučujemo za Vas