Rusija: Novogodišna potrošačka korpa skuplja 30 odsto

Mnogi Rusi počeli su da štede na hrani i kupuju samo neophodne namirnice, a već narednih dana očekuju se nova poskupljenja, između ostalog i zbog zabrane uvoza povrća i voća iz Turske
69 pregleda 2 komentar(a)
Moskva snijeg, Foto: Beta/AP
Moskva snijeg, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 02.01.2016. 12:16h

Novogodišnja potrošačka korpa za građane Rusije bila je čak 30 odsto skuplja nego na početku prethodne godine.

Mnogi Rusi počeli su da štede na hrani i kupuju samo neophodne namirnice, a već narednih dana očekuju se nova poskupljenja, između ostalog i zbog zabrane uvoza povrća i voća iz Turske, piše B92.

Na pijacama i u prodavnicama ništa više nije iz Turske, jer je od petka na snazi zabrana uvoza proizvoda iz te zemlje.

Turski limun, koji čini 38 odsto količina limuna u ruskim prodavnicama, nije na listi zabranjenog, ali zato jesu mandarine i pomorandže, grožđe, jagode, krastavac i paradajz, čiji se udio na tržištu Rusije kreće od 24 do 51 odsto.

Stručnjaci smatraju da su sankcije Turskoj izazov i za rusku ekonomiju.

“Nakon sankcija koje je Rusija uvela protiv evropske hrane, te proizvode je dijelom zamijenila Turska. Odlazak turskih proizvoda sa tržišta znači novi inflacioni šok za rusko tržište i inflaciju do 13 odsto. Djelimično se to desilo, ali očekujemo pik rasta u januaru i februaru”, kazala je direktor Instituta Centar razvoja, Natalija Ankindinova.

U velikim trgovinskim lancima kratko su saopštili da će naći nove snabdjevače u Izraelu, Kini, Tadžikistanu, Uzbekistanu, Pakistanu i Egiptu. Ono što može da ublaži rast cijene hrane su građani i njihova kupovna moć.

Prema istraživanjima Levada centra, procenat građana koji štedi na hrani porastao je sa 37 odsto na 58 odsto.

“Sada prevladava potrošački pesimizam, odnosno narod se trudi da ne troši. Vidjećemo koliko će se sankcije odraziti na rast cijena, ali sada je on ograničen niskom kupovnom moći građana i time da ne žele da troše. Trgovci to jako dobro znaju”, rekla je analitičar Levada centra, Marina Krasiljnikova.

Osim rasta cijena u manjem ili većem obimu, ili pada potrošnje, zabrana tako zastupljenih proizvoda povećava opasnost da će se turski proizvodi svejedno naći na policama, ali sa etiketama drugih zemalja i bez garancije kvaliteta, a pomoću sivih šema i šverca.

Bonus video: