Bjelorusi biraju predsjednika, Lukašenko opet favorit

Zapad je dugo na neki način bojkotovao Lukašenka, bivšeg direktora državnog poljoprivrednog kombinata, zbog kršenja ljudskih prava i obrušavanja na političke disidente, a nekim bjeloruskim zvaničnicima i kompanijama je nametnuo ekonomske sankcije
67 pregleda 1 komentar(a)
Aleksandar Lukašenko, Foto: Beta/AP
Aleksandar Lukašenko, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 09.10.2015. 10:15h

U Bjelorusiji se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, a gotovo je izvjesno da će sadašnji šef države Aleksander Lukašenko, koji je na vlasti već 21 godinu, osvojiti i peti mandat.

Izborni posmatrači predviđaju da će glasanje proći bez nasilnih masovnih protesta kakvi su obilježili izbore 2010. godine.

U ovogodišnjoj izbornoj trci učestvuju četiri kandidata, među kojima prvi put i jedna žena - Tatjana Karatkevič, kandidatkinja građanske kampanje "Narodni referendum" kojoj je, kako pokazuju rezultati najnovijih anketa, naklonjeno oko 18 odsto birača, navode beloruski mediji.

Ostala tri kandidata su predsjednik Liberalne demokratske stranke Sergej Gajdukevič, koji uživa povjerenje 11,4 odsto Bjelorusa, zatim ekonomista Viktor Terešenko koga podržava 8,1 odsto glasača, i Nikolaj Ulakovič koji predstavlja bjeloruske Kozake i naklonjeno mu je 3,6 odsto birača.

Dok je 13,3 odsto Bjelorusa sa pravom glasom i dalje neodlučno, čak više od 45 odsto birača u toj zemlji namjerava da glas da dugogodišnjem predsjedniku Lukašenku (61).

Zapad je dugo na neki način bojkotovao Lukašenka, bivšeg direktora državnog poljoprivrednog kombinata, zbog kršenja ljudskih prava i obrušavanja na političke disidente, a nekim bjeloruskim zvaničnicima i kompanijama je nametnuo ekonomske sankcije, podsjeća Rojters.

Međutim, Lukašenkove kritike upućene Moskvi zbog aneksije Krima prošle godine, činjenica da je on domaćin mirovnih pregovora o ukrajinskoj krizi i oproštaj koji je dao za šest opozicionih lidera u avgustu, rezultirali su opreznim zbližavanjem sa EU i SAD.

"Zapad je zainteresovan za stabilnost Bjelorusije. On želi mirne izbore koji mogu donijeti napredak u oblasti demokratije i ljudskih prava", kaže Jurij Carik iz Beloruskog centra za strateško i političko istraživanje.

Osjećaj apatije među običnim Bjelorusima, u kombinaciji sa snažnom željom za stabilnošću pred izričitijom Rusijom i Ukrajinom rastrzanom krizom, znači da posmatrači uglavnom ne očekuju proteste širih razmjera kakvi su pratili izbore prije pet godina, kada su glavni Lukašenkovi protivnici bili uhapšeni.

Bivši opozicioni predsjednički kandidat Nikolaj Statkevič pozvao je na predizborne proteste, ali je odziv na takvim skupovima proteklih mjeseci bio slab, sa tek par stotina okupljenih ljudi.

Bjeloruska spisateljica Svetlana Aleksijevič, koja je juče proglašena za ovogodišnju dobitnicu Nobelove nagrade za književnost, rezimirala je rezigniranost koja vlada među protivnicima čovjeka koji je došao na vlast 1994. i ne pokazuje znake da želi da se povuče.

"Neću glasati na ovim izborima, zato što znamo ko će pobijediti", rekla je Aleksijevič, koja sada živi u Minsku nakon što je provela mnogo godina u zapadnoj Evropi.

Iako Rusija i dalje ima značajan uticaj u Bjelorusiji, naročito kao jedan od njenih glavnih kreditora, Lukašeno povremeno pokazuje nezavisnost, kao nedavno kada je osudio ruske planove o izgradnji vojne baze u Bjelorusiji čime je, čini se, učinio jedan od rijetkih ustupaka pred protivljenjem javnosti, podsjeća britanska agencija.

Londonski "Ekonomist" ocjenjuje da Lukašenku Zapad služi kao protivteža za zavisnost Bjelorusije od Rusije.

EU je važan trgovinski partner Bjelorusije, a oslobađanje šest zatvorenika u avgustu podstaklo je neke u Briselu da se založe za ukidanje trgovinskih barijera.

Šire izvozno tržište bi u Bjelorusiji bilo pozdravljeno, budući da je ekonomija te zemlje ove godine posustala zbog pada ruske rublje.

Bjeloruski BDP je opao za 3,5 odsto od januara do avgusta, a prosječna mjesečna plata za trećinu od početka godine te sada iznosi 420 dolara.

Pa ipak, podrška Lukašenku, koji je sebe u intervjuu Rojtersu prije tri godine opisao kao "posljednjeg i jedinog diktatora u Evropi", porasla je na 47 odsto, prema prošlomjesečnom istraživanju nezavisnog Instituta za socioekonomske i političke studije.

"Ekonomska kriza bi logično trebalo da dovede do opadanja povjerenja, ali je to neutralisano ukrajinskom krizom, koja se ozbiljno odrazila na bjelorusko društvo", kaže Valerij Karbalevič, autor biografije predsjednika Lukašenka.

"Lukašeno sebe predstavlja kao garanta mira i bezbjednosti... i taj imidž uspijeva", zaključuje Karbalevič.

Bonus video: