Novi predsjednik Poljske Andžej Duda stupio je danas na dužnost uz velika očekivanja Poljaka, dok Evropska unija strijepi koliko će radikalan biti nacionalno-konzervativni spoljnopolitički zaokret Poljske i koliko će iskomplikovati ionako teške odnose Brisela sa Rusijom.
Duda je pozvao političare da mu pomognu da se prevaziđu nepomirljive podjele političke scene i društva oličene u političkom ratu opozicionih konzervativaca i vladajućih liberala. Uz zakletvu u kojoj je kao uzorni katolik dodao i rečenicu koje u njoj nema, "Bog mi pomogao", obećao je da će biti predsjednik svih Poljaka, i vjernika i ateista.
Novi predsednik Poljske je kao spektakularni uspjeh zemlje na međunarodnoj areni označio povratak slobode i demokratije, ulazak u NATO i članstvo u EU.
"Većina Poljaka je zbog toga zadovoljna. Nismo se samo simbolično prebacili s Istoka na Zapad, već i u realnosti", kazao je Duda.
Obećao je Poljacima da će insistirati da EU uzima još više u obzir poljske nacionalne interese i da će u bezbjednosti prioritet biti modernizacija i jačanje armije, kao i veće garancije NATO.
"Potrebno nam je jačanje savezničkih garancija. Nedvosmisleno. Potrebne su nam veće garancije NATO. Ne samo nama u Poljskoj već cijeloj Srednjoj i Istočnoj Evropi. Potrebno nam je veće prisustvo NATO u cijelom regionu. Tome služi inicijativa Njuport plus koju želimo da nam garantuju na samitu NATO u Varšavi naredne godine", kazao je Duda.
Duda je obećao takođe da će osnovati posebnu instituciju koja bi trebalo da se bori za istorijsku istinu o Poljskoj.
"Danas Poljska mora da brani svoje ime. Specijalna institucija braniće ime Poljske u cijelom svijetu. Imamo veliku istoriju i nemamo čega da se stidimo. Dobrosusjedski odnosi mogu da budu zasnovani samo na istini", kazao je Duda ponavljajući tako načelo svog uzora, pokojnog predsjednika Kačinjskog koji je ukazivao na različite interperatacije traumatičnih poglavlja zajedničke prošlosti, posebno u odnosima s Rusijom.
"Diplomatija ne voli revolucije. U spoljnoj politici nisu poželjne radikalne promjene. Neće biti naglih izmjena ali biće korekcije, povremeno vrlo duboke. Za mene je takav element aktivizacija poljske spoljne politike", kazao je Duda uoči današnje inauguracije u Varšavi.
Aktivizacija, prema obećanjima datim Poljacima u izbornoj kampanji i jučerašnjem intervjuu agenciji PAP, znači oštriji samouvjereniji kurs prema Briselu uz osjetnu dozu euroskepticizma, očekivanje da Njemačka popusti i prestane da bude glavni kočničar otvaranja baza NATO i stalnog prisustva savezničkih vojnika u Poljskoj, kao i nastavak oštrog kursa pokojnog predsjednika Poljske Leha Kačinjskog, čiji je Duda bio savjetnik, prema Rusiji.
"Kada je riječ o Ukrajini i Rusiji, tu je u igri uzajamno poštovanje suvereniteta i nezavisnosti. Moraju da se poštuju i odnosi koje među državama reguliše međunarodno pravo. Poljska je dužna da pomogne na razne načine Ukrajini. Ne govorim tu o finansijskoj pomoći, već ako ništa drugo moramo da joj pomognemo u izgradnji institucija države", kazao je Duda u intervjuu PAP-u.
Po ocjeni novog poljskog predsjednika, fatalno bi bilo kada bi se zamrznuo konflikt u Ukrajini i Poljska će zahtjevati drugačiju formulu pregovora o rešavanju tog sukoba. Konzervativna stranka Pravo i Pravda ni sam Duda ne kriju ambicije da bi za pregovarački sto trebalo da sjedne i Poljska kao glavni advokat Ukrajine u EU.
Kada je u pitanju Balkan, Duda ima viziju Poljske kao inicijatora i regionalnog lidera tješnjeg povezivanja cijele Srednje Evrope od Baltika do Jadrana i Crnog Mora i stvaranje bloka tih partnerskih država unutar EU.
"Te zemlje imaju zajednička iskustva iz druge polovine 20. vijeka i danas često i zajedničke probleme. Ne samo kada je riječ o bezbjednosti, nego i privredne", kazao je Duda.
Poljski konzervativci na čelu sa pokojnim predsjednikom Lehom Kačinjskim i njegovim bratom blizancem, bivšim premijerom Jaroslavom, svojevremeno su oštro kritikovali odluku poljske vlade da prizna Kosovo, odmah poslije proglašenja nezavisnosti, jer su to priznavanje vidjeli kao opasan presedan koji će otvoriti Pandorinu kutiju proruskog separatizma, tada prije svega u Gruziji.
Pokojni predsjednik Kačinjski izjavio je čak više puta da dok je on na čelu države Poljska neće poslati ambasadora u Prištinu.
Odmah poslije izbora Dude za 6. predsjednika Poljske od pada gvozdene zavese, najbliži evropski partneri sa Berlinom na čelu nisu skrivali strijepnje da Poljska sa Dudom kao šefom države, a posebno ako se njegov uspjeh pretoči u izbornu pobjedu stranke Prava i Pravda Jaroslava Kačinjskog na parlamentarnim izborima u jesen, može da postane nepouzdan i neugodan partner koji će komplikovati postizanje konsenzusa u ključnim pitanjima, prije svega u odnosima sa Rusijom, ali i u daljoj dubljoj integraciji EU.
"Možda nismo realno svjetska sila ali jesmo jedna od najvećih država u Evropi. Ima nas 38 miliona plus velika dijaspora Poljaka u inostranstvu", kazao je pred inauguraciju Duda i dodao da treba poštovati ulogu i snagu Njemačke ali da će Poljska postupati po načelu da ko ne poštuje sam sebe biva poražen.
Bonus video:
