Članice NATO su danas u Briselu "najoštrije osudile terorističke napade na Tursku" u gradu Suruč uz tursko-sirijsku granicu, kao i "druge napade na turske policijske i vojne snage" i naglasivši da je "bezbjednost Atlantskog saveza nedjeljiva" poručile da "snažno i solidarno stoje uz Tursku".
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je saopštio da Turska nije tražila neku dodatnu podršku i prisustvo vojnih snaga Atlantskog saveza, ali je Savjet NATO razmotrio opasnosti i prijetnje svojoj saveznici Turskoj poslije terorističkih udara na tursku teritoriju.
Stoltenberg je rekao da NATO ne učestvuje u stvaranju "bezbjednosne zone" na sirijskoj teritoriji prema granici s Turskom, već da to bilateralno pripremaju Turska i SAD.
U turskom gradu Suruču je u samoubilačkoj terorističkoj akciji pripadnika "Islamske države (ISIS)" ubijeno više desetina civila, mahom Kurda.
Ekstremisti krajnje ljevičarske kurdske organizacije PKK su ubili dvojicu turskih policajaca, tvrdeći da su oni bili u dosluhu s teroristima ISIS-a.
Vlada u Ankari je pokrenula vazdušne udare na položaje terorista ISIS-a u Siriji i Iraku i zatražila da se na osnovu člana 4 Povelje Atlantskog saveza obave konsultacije saveznika o naglo zaoštrenoj situaciju u Turskoj.
Taj član Povelje NATO nalaže konsultacije ako se procijeni da je "bilo kojoj članici ugrožen teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili bezbjednost".
Savjet NATO je poslije konsultacija s Turskom izdao saopštenje u kojem podvlači da "terorizam predstavlja direktnu prijetnju NATO zemljama i međunarodnoj stabilnosti i napretku" i stavlja do znanja da je to "globalna prijetnja koja ne zna za granice, nacionalnost ili vjeru i izazov je međunarodnoj zajednici koja mu se mora zajednički suprotstaviti".
"Terorizam u svim njegovim oblicima i načinima djelovanja nikad neće moći da se toleriše ili opravda", podvukli su atlantski saveznici.
Na pitanje novinara da li će se NATO snažnije uključiti u bitku protiv terorista "Islamske države" na području Sirije i Iraka, ili će to i dalje prepuštati koaliciji na čelu sa SAD, Stoltenberg je odgovorio da je "NATO već na razne načine uključen u bitku protiv terorizma i "Islamske države", a sve članice NATO i neke partnerske zemlje su dio koalicije koja vodi bitku protiv terorista "Islamske države”.
Stoltenberg je dodao da Atlantski savez pomaže državama u širem području da se vojno osposobe za odupiranje nasrtaju terorista, podsjetivši da je upravo zato NATO u Avganistanu, da pomaže vladi Iraka da ojača vojne snage za bitku protvi islamskih terorista, a takvu pomoć NATO pruža i Jordanu i Tunisu.
Prema evropskim i američkim analizama, Turska je poslije napada samoubica "Islamske države" na granični grad Surč prvi put vojno udarila po položajima "Islamske države" i time promijenila politički i vojni stav prema zbivanjima u Siriji, pa i Iraku.
Turske vlasti su na početku prećutno pomagale sunitske islamiste u Siriji koji su pokrenuli oružanu pobunu protiv režima sirijskog predsjednika Bašara al Asada. On ima podršku šiita, Irana i šiitske libanske organizacije Hezbola.
Ne želeći da pomogne, po mnogim ocjenama neminovno stvaranje velike autonomije i moguće kurdske države u regionu, Ankara nije htjela da vojno pomogne Kurdima koji su se u Siriji u izvjesnoj mjeri uspješno suprotstavili i nanijeli poraze "Islamskoj državi".
Vlasti u Ankari su režimu Bašara al Asada najviše zamjerile što je ne samo Kurdima činjenički dao odriješne ruke i autonomiju unutar Sirije, već i zato što je krvavo ugušio pobunu sunitske organizacije Muslimanska braća, za koje su turski političari na vlasti smatrali da, ako dođu na vlast, mogu prerasti u vrstu poretka koji će pomiriti islamizam i pravnu državu, kao u Turskoj.
Bonus video:
