MLADI NE ZNAJU SA NOVCEM

Uzbuna: Norvežani zaboravili da štede, pa dovode strane stručnjake

Lična i zaduženost domaćinstava u Norveškoj viša je nego bilo gdje u Evropi, konstatacija je Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Tome u velikoj mjeri doprinose veoma visoke cijene nekretnina, ali je problem i to što Norvežanima jednostavno teško pada da razmišljaju o tome šta će biti sjutra
1 komentar(a)
Norveška, Foto: Shutterstock
Norveška, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 08.07.2015. 19:14h

Mnogi su i u Norveškoj u dugovima – iako je to bogata zemlja. Problem je u tome što prije svega mladi "ne znaju s novcem“.

Zato dovode strane "stručnjake“ da ih nauče, na primjer iz Poljske.

Lična i zaduženost domaćinstava u Norveškoj viša je nego bilo gdje u Evropi, konstatacija je Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Tome u velikoj mjeri doprinose veoma visoke cijene nekretnina, ali je problem i to što Norvežanima jednostavno teško pada da razmišljaju o tome šta će biti sjutra.

Blagostanje Norveške nije toliko očigledno kao recimo na Beverli hilsu ili u Dubajiu, ali se ono ipak osjeća na svakom koraku. Svuda po centru Osla mogu se vidjeti luksuzni "terenci“, a luka je prepuna skupih i novih brodova i jahti. Gotovo svako ima vikendicu, ili u brdima ili na obali.

Za sve to Norvežani mogu da zahvale svojoj fondaciji u koju se sliva dohodak od njihove nafte i gasa. Tamošnja vlada osnovala je fond još kada je nalazište otkriveno, kako bi od tog blaga korist imali svi građani, ali i budući naraštaji Norveške. U njemu se trenutno nalazi preko 800 milijardi eura – na nešto manje od pet miliona stanovnika zemlje.

Uprkos tome, Norvežani su na samom vrhu liste u Evropi po svojim individualnim zaduženjima. Trond Benteštuen, koji se nalazi na čelu Odjeljenja za poslovanje s građanima najveće norveške banke DnB, žali se da su Norvežani postali previše nemarni prema novcu i uvjereni da je, ma šta da rade i koliko god da potroše, država uvijek tu da im pomogne.

"Mi smo među najbogatijim zemljama na svijetu i mislim da nas je to bogatstvo učinilo pomalo lijenima. Mi Norvežani moramo da učimo od drugih Evropljana. Oni bolje razmišljaju i donose odluke tako da smo mi (u banci) odlučili da regrutujemo porodice iz tih zemalja da nauče našu djecu kako da upravljaju onim što imaju“, priča norveški bankar.

Stručnjaci iz nevolje

Početkom godine, Benteštuen je pokrenuo inicijativu u okviru njegove banke da se pronađu takvi "štedljivi ljudi“, koji bi bili dio obrazovnog programa za lične finansije banke, naročito za učenike osnovnih škola u Norveškoj. Izbor je pao na poljsku porodicu četrdesetogodišnje Dorote Dzuiubalke.

Prvi utisak Poljakinje je jasan: "Norvežani ne razmišljaju o svojoj finansijskoj budućnosti jer se za njih uvek postara njihova država. Nema ničeg lošeg u tome, ali ponekad je dobro kada imate osjećaj da imate nadzor i punu odgovornost za sopstveni život“, objašnjava Dzuiubalka. "Mislim da je najvažnija stvar provjeriti jednom mjesečno porodično knjigovodstvo – provjeriti gdje vam odlazi novac i sebi postaviti pitanje: da li je zaista potrebno da trošim toliko?“

Poljakinja tvrdi da su njeni zemljaci, silom prilika, u tome postali pravi stručnjaci: "Mi imamo dugu istoriju ekonomskih nedaća, a bilo je i zaista teških vremena. Planiranje finansija bilo je neophodno i postalo je normalan dio naših života. Tako smo bezbjedniji.“

Sigurno je da veliki broj Norvežana može od nje nešto da nauči: prema ispitivanjima OECD-a, u drugim zemljama Evrope je oko 9,5 odsto stanovništva opasno zaduženo, a u Norveškoj je ta stopa oko 30 odsto.

"Ne razmišljam o budućnosti“

Međutim, čini se da to baš i ne zabrinjava pretjerano veliki broj stanovnika te kraljevine. Kada grupu mladih djevojaka koje sjede u kafiću na pomodnoj obali Osla upitamo da li štede novac, smiju se i priznaju da ne štede, i da nemaju nekakav plan za budućnost.

"Potrošim sav svoj novac kad izađem u grad preko vikenda“, kaže jedna od njih. A šta planiraju za budućnost? "Ne razmišljam o tome“, kaže nam jedna i svi se smiju. "Kad dobijem novac, uvijek ga potrošim. Uvijek sam u minusu na kraju mjeseca.“

Takav način razmišljanja široko je rasprostranjen među mladima u Norveškoj.

S jedne strane, jedva da iko od njih mora da strahuje za svoju budućnost: nezaposlenost je niska - oko 4 odsto, a plate su odlične. Ali zašto uprkos svemu tome mnogi od njih žive "u minusu“ i zadužuju se "preko glave“?

Elen Nihus, koja se bavi ekonomskim ponašanjem i predaje na univerzitetu Agder u Kristijansandu objašnjava: "Mislim da je mnogim mladim ljudima šok kad napuštaju domove svojih roditelja. Do tada su živjeli udobnim životom srednje klase i veoma im je teško da prilagode svoje izdatke mnogo manjim prihodima kakve imaju kao tek zaposleni ljudi.“

Izgubljena skandinavska promišljenost?

Bez obzira na sve, čini se da će blagostanje u Norveškoj potrajati. I za ovu godinu se u toj zemlji predviđa ekonomski rast od 2 odsto, a već ionako skupe nekretnine, postaju sve skuplje. Međutim, ta zemlja u velikoj mjeri zavisi od cijena nafte i gasa. Dramatičan pad cijene nafte uznemirio je norvešku industriju, a neki stručnjaci strahuju da su tamošnje cijene nekretnina "mjehur od sapunice“ koji bi lako mogao da svakog trenutka pukne.

Starije generacije Norvežana pamte i druga vremena i objašnjavaju da je njihova glavna nacionalna osobina skandinavska promišljenost i mudrost koja kaže da se svaka greška skupo plaća. Možda je vreme da tu mudrost prenesu i mladima u Norveškoj.

To je bio motiv i za Benteštuna da u ime svoje banke poziva takve strane "stručnjake“ i vodi ih po norveškim školama. Uvjeren je da se to isplati: "Susrijećemo te mališane kad počnu svoj odrasli život i kada žele da ispune svoje snove, da kupe kuću ili novi auto. Tada vidimo onu djecu koja nisu naučila osnove sopstvenog računovodstva i koja tek onda shvataju da ne mogu da ispune svoje želje zbog grešaka koji su napravili kada su bili mlađi.“

Preporučujemo za Vas