Grčka je danas podnijela zahtjev Evropskom mehanizmu stabilnosti za novu finansijsku pomoć i kratkoročno prebrođivanje hitnih potreba u svježem novcu od nekoliko milijardi eura, od plaćanja rate kredita Evropskoj centralnoj banci 20. jula, pa do plata državnim službenicima i penzija.
Vođi eurozone su, uz snažno insistiranje Francuske i Italije, sinoć Atini dali rok do četvrka u ponoć da predstavi jasne, tehnički precizne predloge za mogući dogovor o daljoj finansijskoj podršci EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Cipras je danas u Evropskom parlamentu izjavio da će se Atina tim predlozima obavezati na "ubejdljive reforme, uz najmanje moguće recesivne mjere i podsticanje rasta privrede".
Ali, stavio je on do znanja, to znači da uz temeljite reforme, uštede mora doći do rasta privrede i zapošljavanja, čime bi grčki dug mogao realno da se otplaćuje.
Cipras je rekao da će predlozi njegove vlade biti reforme koje prethodne grčke vlade za pet i po godina politike stezanja kaiša nisu nikad htjele da sprovedu.
On je istakao da će predlog Atine eurozoni i povjeriocima duga obuhvatiti i ključno važne olakšice, pomjeranje rokova i "restrukturaciju duga, što ne smijemo smatrati tabu temom".
Cipras je u parlamentu Evropske unije podvukao da je Grčka pet godina bila "mjesto gde se vršio eksperiment stezanja kaiša…koji je bio neuspješan", a desetine milijardi eura koje su dobijena za rešavanje krize i duga nisu otisle narodu, već za spasavanje banaka.
Cipras je zatražio da se ulože svi napori za socijalno pravedno rješenje teške grčke krize i rekao da jasno želi da predoči da za grčke nevolje nisu "samo krivi zli stranci ", već korumpirane vladajuće oligarhije i prethodne vlade koje su održavale "klijentelizam…povezanost političke i ekonomske vlasti", korupciju i masovno neplaćanje poreza.
Grčki premijer je naveo analizu švajcarske banke Kredi suis, prema kojoj 10 odsto grčkog stanovništva ima 60 odsto nacionalnog bogatstva, a tih 10 odsto bogatih, naglasio je Cipras, nikad nisu obuhvaćeni mjerama stezanja kaiša.
Moja zemlja je korišćena za eksperiment za mjere štednje koji nije uspio poručio je Cipras.
"Hrabri izbor grčkog naroda u uslovima nezabilježenog pritiska ne znači raskid sa Evropom... Novac od kredita uopšte nije došao do grčkog naroda. Taj novac je davan Grčkoj kako bi se spasile strane banke u našoj zemlji. Za evropski problem potrebno je evropsko rješenje", rekao je Cipras i dobio gromoglasan aplauz okupljenih u Evropskom parlamentu.
To je ražestilo šefa Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera, koji je oštro iskritikovao grčkog premijera.
"Gospodine Cipras, aplaudiraju vam evropski ekstremisti. Okruženi ste pogrešnim prijateljima", rekao je Veber.
Njemac se nije zaustavio na tome, već je Ciprasa nazvao lažovom, rekavši da prestane da obmanjuje ljude.
"Ne lažite ljude. Otpis duga neće naškoditi bankama, već medicinskim sestrama u Slovačkoj i javnim zvaničnicima u Finskoj", rekao je Veber, aludirajući na zajmove koje su te dvije zemlje dale Grčkoj.
"Grčka uništava povjerenje koje vlada Evropom. Ukoliko premije Cipras dođe nama, onda bi trebalo da se izvinjava zbog svojih neprimjerenih izjava", rekao je Veber.
Njemački konzervativac se nije zaustavio na tome.
"Umjesto da održavaju referendum, ostale države članice su, za razliku od vas sprovele potrebne reforme i fiskalnu konsolidaciju koju vi nazivate katastrofalnom", zaključio je Veber.
Gotovo svi predstavnici najvećih političkih grupa u EP optužili su Aleksisa Ciprasa za neodgovornosti koju je pokazao raspisivanjem referenduma u Grčkoj i odbijanjem mjera šrednje evropskih kreditora.
Konzervativci su Aleksisa Ciprasa optužili da čeka da bude izbačen iz evropske monetarne unije kako bi mogao da glumi mučenika.
Lider Konzervativaca Ešli Foks izjavio je da trenutna dužnička kriza pokazuje da je euro bio politički, a ne ekonomski održiv projekat.
Liberali su poručili grčkom premijeru da mora da pokaže Evropi da je pravi lider, a ne lažni poeta.
Naelektrisanu atmosferu u EP oslikava i tvit poslanika UKIPA Najdžela Feridža koji je optužio predsjednika EK Žan Kloda Junkera da mu je sa poslaničke klupe namjerno oborio znak na kom je pisalo grčko „Oxi“ ("ne").
„Trenutna kriza pokazatelj je nepremostivih kulturnih razlika između Njemačke i Grčke. Postoji sve veći jaz između Sjeverne i Zapadne Evrope. Napravljen je novi Berlinski zid – euro“, izjavio je Feridž u svom obraćanju. On je pozvao Aleksisa Ciprasa da Grčku izvede iz eurozone.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker su sinoć, poslije zasjedanja vođa eurozone, zemalja EU članica eura, podvukli da ne žele izlazak Grčke iz eurozone, ali su predočili da je moguć i takav "najrcrnji scenario".
Junker je rekao da je zato Evropska komisija pripremila i podroban plan za izlazak Grčke iz eurozone ako ne bude drugog rješenja, uz program humanitarne pomoći za grčko stanovništvo.
Tusk je objasnio da je samit cijele EU sazvan takođe u nedjelju zato što bi posljedice u slučaju "crnog scenarija" bile takođe veoma velike za cijelu Uniju “, što bi “cijelu Evropu pogodilo i u geopolitičkom pogledu”.
Pored ostalog, Tusk je rekao da ne bi bilo pošteno da o sudbini Grčke i eurozone ne odlučuju i Rumunija i Bugarska koje, iako nisu u eurozoni, zajedno s još nekim zemljama osjećaju posljedice grčke krize.
Na pitanje novinara da li su vođe eurozone izrazili spremnost da se olakša, dijelom odloži ili otpiše grčki dug, Junker je odgovorio da je već ranije bilo ponuđeno da se to razmotri u oktobru.
Bonus video:
