Poljska, Češka i Slovačka očekuju nakon grčkog referenduma održanog u nedjelju izlazak Grčke iz eurozone, ali zvaničnici vjeruju da je Evropska unija za razliku od iste pretnje 2010. godine sada stabilna i spremna da izdrži taj udar.
"Plašim se da je put jedan jedini - izlazak Grčke iz zone eura. Grci su odbili pomoć koja je bila neodvojiva od teškog puta reformi. Grci za njih nisu danas spremni. A nisu zato što ih za to nisu pripremili njihovi političari. Grci, koje je jako poštujem, žrtva su političara populista", kazala je o odbijanju uslova povjerilaca na grčkom referendumu poljska premijerka Eva Kopač.
Ona je poručila Poljacima da nema razloga za brigu i da eventualno jedine nevolje mogu da očekuju Poljaci koji imaju kredite u eurima.
"Zahvaljujući tome što imama stabilne javne finansija, velike devizne rezerve u Narodnoj banci Poljske i na raspolaganju ministru finansija, možemo da postupamo vrlo fleksibilno i kontrolišemo vrijednost zlota", rekla je Eva Kopač.
Zamjenik šefa poljske diplomatije zadužen za evropska pitanja Rafal Tšaskovski za televiziju TVN24 izjavio je da je Poljska spremna za svaku varijantu daljeg razvoja oko Grčke, iako, kako je ocijenio, sam ishod referenduma ne mora da znači automatski izlazak Grčke iz eurozone.
"Scenario izlaska neke zemlje iz eurozone dok nisu postojali mehanizmi bankarske unije i dok nije bilo zajedničkog nadzora nad bankama mogao je da završi velikom nestabilnošću. U ovom trenutku, EU je za takav scenario spremna", kazao je Tšaskovski i dodao da su moguće pravne nedoumice, ako bi Grčka odlučila da ostane u eurozoni, a bez daljeg dogovora s povjeriocima.
Građani Poljaci smatraju da EU više ne treba da pomaže Grčkoj i protiv pomoći se izjasnilo 59,6 odsto Poljaka u anketi agencije IRBIS za dnevnik Žečpospolita, dok 28,7 odsto Poljaka smatra da Grcima Evropa treba da pomogne bez obzira na to što su uslove pomoći na referendumu odbacili.
"Grci su izabrali goru i težu varijantu, ne samo za sebe nego i za Evropu. Mislim da je nemoguće držati Grčku u eurozoni, ako to ne želi", izjavio je premijer Češke Bohuslav Sobotka.
Vicepremijer i češki ministar finansija Andrej Babiš izjavio je češkoj agenciji ČTK da je bilo jasno još prije pet godina da Grčka neće moći da otplati dugove i da sada problem imaju evropski zvaničnici koji su prebacili teret dugova privatnim povjeriocima na pleća evropskih poreskih obveznika.
"Sada će teško objašnjavati da dio duga mora da se otpiše. Bez otpisivanja dijela duga, Grčka ne može da se izbori sa ovom krizom. Euro nije bio samo monetarni projekt, već i ekonomski, i zato Grčka nije smjela da uđe u eurozonu", rekao je Babiš.
Srednjevropske postkomunističke članice EU plaše se eventualnog izlaska Grčke iz eurozone posredno, pošto očekuju da bi haotični "grekzit" mogao da znači usporavanje rasta u eurozoni od koje zavise njiuhove izvozno orijentisane privrede i privredni rast.
"Grčka je imala i prije pet godina slične probleme kao danas, ali eurozona nije bila za to spremna kao što jeste danas. Odlazak Grčke iz eurozone praktično neće značiti ništa za nju i za funkcionisanja eura", kazao je tokom vikenda Robert Fico, premijer Slovačke, koja za razliku od Češke i Poljske od 2009. godine plaća eurom.
Bonus video:
