DAN PRED GLASANJE

Grčka: Neizvijesne posljedice referenduma

Asošijeted pres ocjenjuje da je, realno, nejasno šta će se dogoditi i ako građani sjutra zaokruže "da" i ako zaokruže "ne".
1 komentar(a)
Grčka, Foto: Reuters
Grčka, Foto: Reuters
Ažurirano: 04.07.2015. 09:32h

Sjutrašnjim glasanjem o predlogu međunarodnih kreditora za rješavanje dužničke krize, Grci se suočavaju sa dvije podjednako bolne perspektive - dugogodišnjim restriktivnim mjerama štednje, ili potencijalno katastrofalnim izlaskom zemlje iz eurozone, a pitanje je da li će glasanjem izbjeći i jedno i drugo, ocjenjuje danas Asošijeted pres.

Američka novinska agencija dodaje da je, realno, nejasno šta će se dogoditi i ako građani sjutra zaokruže "da" i ako zaokruže "ne".

Uprkos uvjeravanjima grčke vlade da glasanje protiv predloga neće voditi povlačenju iz zone eura, većina se slaže da se otvara više neizvijesnih posljedica.

Brojni evropski političari, uključujući holandskog ministra finansija i predsjedavajućeg Evrogrupe Jerena Dijselbluma, smatraju da će grčko "ne" ugroziti položaj Grčke u zoni eura.

Drugi, kao što su lideri Francuske i Italije, izgleda drže "otvorena vrata" za dalje pregovore.

Čak i njemački ministar finansija Volfgang Šojble - u izjavama čvrst, rekao je da Grčka može ostati u eurozoni u slučaju negativnog izjašnjavanja grčkih birača o predlogu kreditora, ali investitori su izgleda zabrinuti zbog povećane bojazni da "ne" jača šanse izlaska iz zone eura, navodi AP.

Direktor briselskog instituta "Brojgel" (Bruegel) Guntram Volf ističe da će odbijanje predloga kreditora rezultirati izlaskom Grčke iz eurozone i sa "bar u početku, nesigurnom budućnošću i velikim troškovima po grčko društvo".

S druge strane, odobravanje predloga kreditora moglo bi Grčku odmah da vrati u pregovore o novom paketu pomoći.

Drugo je pitanje da li bi to vodilo brzom sporazumu koji bi omogućio Grčkoj da otvori banke i povrati privid normalnosti za živote građana i turista, a vjerovatnije je da će mnogo više zavisiti od događaja na političkom terenu.

Vlada je, navodi AP, rekla da će poštovati odluku.

Ministar finansija Janis Varufakis saopštio je da će se povući u slučaju odobravanja predloga kreditora a tako nešto nagovijestio je i premijer Aleksis Cipras.

Varufakis je nagovjjestio da bi, ako vlada ne padne, mogla biti formirana nova koalicija sa drugim partijama.

Nejasno je, međutim, da li bi to uključivalo nove izbore, koji podrazumijevaju dodatno vreme i odsustvo finansije pomoći, što bi sigurno vodilo bankrotu Grčke.

Program pomoći istekao je u utorak, tako da se sa kreditorima moraju pokrenuti pregovori o novom, što ne može biti učinjeno "preko noći".

To bi značilo produženje važenja oštre kontrole podizanja i transfera novca.

Varufakis je rekao da će banke biti otvorene ponovo u utorak, bez obzira na rezultate referenduma.

To se, vjerovatno, neće desiti dok se Evropska centralna banka (ECB) ne saglasi da kreditira grčke banke, a ECB će biti pod ogromnim pritiskom da to ne učini, dok Grčka ne bude imala novi, sveobuhvatni sporazum o finansijskoj pomoći.

Dodatnu teškoću predstavlja nesinhronizovanost grčkih kreditora.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da neće da ulazi u treći program pomoći osim ako to ne uključuje suštinski otpis dugova za Grčku, a Evropljani - s druge strane, odbacuju otpis dugova dok Grčka sprovodi reforme.

"Za novi sporazum treba vremena i krajnji cilj može zahtijevati veće fiskalne strukturne obaveze od postojećih. Ključni izvor neizvijesnosti ostaje u kojoj mjeri postoje znatnije političke promjene u Grčkoj koje bi omogućile da se to ostvari", rekao je stručnjak za strateška pitanja u "Dojče banci" Georg Saravelos, a prenosi AP.

Preporučujemo za Vas