Bez dogovora o Grčkoj, vanredni sastanak u ponedjeljak

Direktorka MMF Kristin Lagard na zajedničkoj konferenciji za štampu s Dejseblumom i Moskovisijem potvrdila da bi u tom slučaju "za MMF to bio stečaj Grčke" i MMF više ne bi mogao da finansira potrebe vlade u Atini
61 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.06.2015. 19:52h

Ministri finansija Eurozone danas u Luksemburgu nijesu našli rješenje za nastavak finansijske pomoći Grčkoj i sprečavanja da ta zemlja padne pod stečaj 30. juna i zato je za ponedjeljak sazvan vanredan sastanak šefova država i vlada EU država članica zone eura u nastojanju da se dođe do nagodbe.

To su saopštili čelnici Eurogrupe i Evropske komisije koji su podvukli da se i dalje želi opstanak Grčke u zoni eura i zatražili od vlade u Atini da hitno podnese "opipljive i ubjedljive" dodatne predloge za dogovor, ali su predočili da će, u protivnom, biti razmotrene "i druge mogućnosti".

Jeron Dejselblum, predsjedavajući Eurogrupe, koja okuplja ministre finansija eurozone, i evropski komesar za ekonomiju Pjer Moskovisi su novinarima rekli da je još uvijek moguće doći do nagodbe kojom bi se "izbjegao poguban ishod" i stečaj Grčke koja, bez tranše pomoći od 7,2 milijarde eura neće do kraja juna moći da plati dug od 1,6 milijardi eura Međunaodnom monetarnom fondu (MMF).

Direktorka MMF Kristin Lagard na zajedničkoj konferenciji za štampu s Dejseblumom i Moskovisijem potvrdila da bi u tom slučaju "za MMF to bio stečaj Grčke" i MMF više ne bi mogao da finansira potrebe vlade u Atini.

Kristin Lagard je ujedno potvrdila da MMF i dalje smatra da treba restrukturisati i dati olakšice za grčki dug od preko 300 milijardi eura, ali je naglasila da reforme grčke privrede i državne uprave, uz svođenje budžetskog deficita na razumnu mjeru moraju biti "ostvarljive i djelotvorne".

Moskovisi je podvukao da grčka vlada "mora ponuditi razumne kompromise" i, isto kao i Dejselblum, rekao da su povjerioci grčkog duga, EK, MMF i Evropska centralna banka, osjetno omekšali prvobitne zahtjeve Atini za strukturne reforme i smanjenje budžetskog deficita s ciljem da grčka privreda i finansije postanu održive.

Moskovisi je dodao da povjerioci grčkog duga ne žele da prisile grčku vladu da napusti svoju humanitarnu i socijalnu politiku posebno za najsiromašnije slojeve stanovništva, ali traže da se uštede nađu tamo gdje je moguće.

Dejselblum je objasnio da su i najnoviji grčki protiv-predlozi bili sasvim nedovoljni za dogovor, a Moskovisi je naglasio da je želja i cilj ostalih članica eurozone da grčka privreda i društvo budu konsolidovani i daju rezultate, rast i nova radna mjesta.

Šef Eurogrupe je podvukao da su povjerioci spremni "i na najgore scenarije" i upozorio da je veoma zabrinjavajuća činjenica da je samo u posljednjia tri dana došlo do povlačenja uloga od ukupno dvije milijarde eura iz grčkih banaka.

Galerija

Bonus video: