"BIO JE ČLAN HITLEROVE GARDE"

Suđenje "knjigovođi Aušvica": Brojao novac, znao za ubistva radno nesposobnih

Optužnica protiv Greninga ograničena je na takozvanu ''mađarsku akciju'' u ljeto 1944. godine, pri kojoj je najmanje 300.000 ljudi ubijeno, prenose mediji danas, sa početka suđenje
0 komentar(a)
Oskar Grening, Foto: Reuters
Oskar Grening, Foto: Reuters
Ažurirano: 21.04.2015. 09:56h

U Lineburgu, u Donjoj Saksoniji, danas je, uz veliko medijsko interesovanje, počelo suđenje Oskaru Greningu, 93 - godišnjaku, optuženom za pružanje pomoći pri ubistvu najmanje 300.000 ljudi u koncentracionom logoru Aušvic.

Presuda optuženom trebalo bi da bude donijeta krajem jula, a proces protiv Greninga njemački mediji ocjenjuju kao jedan od, najvjerovatnije, posljednjih slučajeva njemačkog pravosuđa za zločine u tom Hitlerovom logoru smrti.

Optuženi Oskar Grening, koji je godinama živeo u jednom selu u blizini Lineburga, tereti se da je kao podvođa u Hitlerovoj personalnoj gardi, čiji su članovi, između ostalog, nadgledali zatvorenike u logorima, odgovoran za pružanje pomoći u ubistvu u 300.000 ljudi.

Grening se pominje u medijima kao ''knjigovođa Aušvica'', pošto je, između ostalog, kako se kaže, u ovom logoru, gdje je samo u gasnim komorama ugušeno više od 300.000 duša, bio zadužen da se prtljag logoraša stavi na sigurno i pretraži da li ima novca i vrijednosti.

Bankarski činovnik Grening je, prema optužnici, brojao novac logoraša osuđenih na smrt, vodio knjige o tome i tačne podatke slao u berlinsku centralu Hitlerovih zloglasnih SS jedinica.

Greningu je bilo poznato da su u Aušvicu ubijani oni zarobljenici, koji nijesu bili radno sposobni, pa je on zato, kako ga tereti optužnica, nacističkom režimu obezbjeđivao privrednu dobit i podržavao sistematsko uništenje logoraša.

Optužnica protiv Greninga ograničena je na takozvanu ''mađarsku akciju'' u ljeto 1944. godine, pri kojoj je najmanje 300.000 ljudi ubijeno, prenose mediji danas, sa početka suđenje.

Greningov advokat Hans Holterman najavio je da optuženi želi da da izjavu povodom optužbi i istakao da je njegov klijent imao drugačije zadatke od Ivana Demjanjuka, jednog od posljednjih osuđenih nacista.

Ukrajinac Ivan Džon Demjanjuk, koga je Zemaljski sud u Minhenu prije nekoliko godina zbog učešća u ubistvu više od 27.000 Jevreja u poljskom logoru Sobibor osudio na pet godina robije, oslobođen je ubrzo zbog godina starosti, a zatim, 2012. godine umro.

Državno tužilaštvo Njemačke teretilo je, naime, Dejmanjuka da je nemilosrdno i bezosjećajno, zajedno sa drugim čuvarima i SS-ovcima tjerao ljude u gasne komore, ''jer je lično želio njihovu smrt iz rasno-ideoloških razloga''.

Današnji proces protiv Greninga izazvao je veliko medijsko interesovanje, tako da je samo za strane novinare rezervisano 23 mjesta, a akreditovani su novinari iz Amerike, Velike Birtanije, Rusije, Mađarske i drugih zemalja, prenose mediji.

Ovaj proces ima i svoju posebnu težinu, pošto postoji i veliki broj takozvanih građanskih (koneksnih) tužbi preživjelih logoraša i njihovih porodica.

''Dugo vremena nijesam se usuđivala da se sjećam'', rekla je 87- godišnja Hedi Bom iz Toronta, preživjeli logoraš i jedna od 67 osoba koje su u ovom procesu podigle građansku tužbu protiv optuženog.

''Ovdje sam došla da bih se sjetila i sve još jednom preživjela'', rekla je Bom, dodajući da je ona u Aušvicu bila niko, samo jedna robinja.

''Ovo je za mene poklon sudbine da mogu da ga (Greninga) pogledam u oči i vidim na optuženičkoj klupi'', rekla je Bom, jedna sitna starica, kratke sijede kose koja je u Njemačku iz Kanade doputovala sa kćerkom.

''Ovdje se ne radi o osveti'', naglasila je ta starica.

Ukazujući da je kazna za Greninga sekundarna stvar, Bom je rekla da je za nju, međutim, odlučujuće to što će se proces protiv ovog SS-ovca uopšte održati.

Preporučujemo za Vas