Njemačka bilježi najveću stopu useljavanja u posljednje 22 godine, a useljavanje hrvatskih državljana gotovo se udvostručilo nakon ulaska zemlje u Evropsku uniju.
To pokazuju podaci godišnjeg Migracijskog izveštaja njemačke vlade predstavljenog danas u Berlinu.
Informacije o kvalifikaciji useljenih građana Hrvatske nisu objavljeni, ali je primjećen natprosječno visok postotak useljenika muškog pola - 72,4 odsto. Za državljane Hrvatske do 30. juna ove godine još važe ograničenja prilikom useljavanja, prenosi Hina i objašnjava da za stupanje u radni odnos u Njemačkoj vlasnicima hrvatskih pasoša još potrebna radna dozvola.
Međutim, to ograničenje sadrži mnoge izuzetke, pa tako osobe s akademskim obrazovanjem, sezonski radnici za zaposlenje do šest mjeseci i pripravnici mogu da stupe u radni odnos bez radne dozvole, s tim da visokoobrazovani moraju da rade na radnom mjestu koje odgovara njihovom obrazovanju.
Isto tako, hrvatski stručni radnici u zanimanjima koja su trenutno tražena mogu da dobiju radnu dozvolu bez prethodne provjere da li je na raspolaganju za dotično radno mjesto neki njemački državljanin, ili državljanin neke od zemalja članica Evropske unije. Njemačka za sada nije odlučila da li će ove mjere za građane Hrvatske produžiti. Inače, u Njemačkoj se posljednjih mjeseci vodi intenzivna rasprava o useljavanju, pri čemu su sve češći zahtjevi da država donošenjem zakona o useljavanju reguliše dolazak stranaca po uzoru na tipične useljeničke zemlje, poput Australije ili Kanade. Učestali su i protesti građana protiv sve većeg broja izbjeglica i tražilaca političkog azila u Njemačkoj, koji su najvidljiviji u redovnim protestima pokreta Pegida.
Bonus video:
