NAPAD NA ŠARLI EBDO

Francuska: Najmanje 3,7 miliona ljudi na marševima solidarnosti

“Veoma je važno biti dio ovog glasa”, ističe Fransoa. “Zajedno imamo glas, zajedno možemo poručiti da nećemo biti podijeljeni, mi smo jedan narod. Nećemo odgovoriti mržnjom na mržnju”
0 komentar(a)
Ažurirano: 11.01.2015. 20:12h

Desetine svjetskih lidera, među kojima i muslimanski i jevrejski državnici, držeći se pod ruke, predvodili su stotine hiljada Francuza na maršu solidarnosti kako bi odali počast žrtvama koji su stradali u napadu islamskih ekstremista.

Tihi marš – koji bi se mogao pokazati kao najveći u savremenoj istoriji u Parizu – održava šok zbog najgoreg islamističkog napada na neki evropski grad u posljednjih devet godina.

Prema podacima francuskog MUP-a, više od 3,7 miliona ljudi širom Francuske izašlo je danas na ulice u znak solidarnosti sa žrtvama napada.

Sedamnaest ljudi, među kojima i novinari i policajci, ubijeno je u trodnevnom nasilju koje je počelo napadom na nedjeljnik “Šarli ebdo”, koji je poznat po satiričnim napadima na islam i druge religije, kao i na političare. To se završilo u petak kada je su u jednoj košer prodavnici ubijeni napadač i četiri taoca.

Prema riječima organizatora, maršu u Parizu prisustvuje 1,5 miliona ljudi. Prema podacima francuskog MUP-a, 2,5 miliona ljudi prisustvovalo je marševima solidarnosti u ostalim francuskim gradovima, javlja AFP. Poslije Pariza, najviše ljudi, skoro 200.000, učestvuje u protestnoj šetnji u Lionu, najmanje 100.000 njih na skupu u Bordou, Više od 60.000 u Renu, Marseju i Sent Etjenu, 40.000 u Perpinjanu. Po nekoliko hiljada ljudi odalo je poštu žrtvama i u drugim manjim francuskim gradovima.

Francusko ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je broj ljudi na maršu solidarnosti u Parizu “bez presedana”, dok je jedna TV stanica navela da je toliki broj ljudi nije viđen od oslobađanja Pariza od nacista iz 1944.

Skupovi podrške održani su u više svjetskih prijestonica. U Briselu na "Skupu protiv mržnje" učestvovalo je između 10.000 i 15.000 ljudi, u Berlinu je poštu žrtvama odalo oko 9.000 ljudi ispred francuske ambasade, a u Beču oko 12.000. Skupovi podrške su održani i u Madridu i Vašingtonu.

U Londonu se okupilo više od hiljadu ljudi, u Jerusalimu više od 500 njih, po nekoliko stotina u Bejrutu, Ramali, Tokiju, Sidneju i Njujorku.

Na čelu marša nalaze se oni koji su preživjeli napad i članovi porodica i prijatelji žrtava napada, sa bijelim povezima na glavi.

Na maloj, učtivoj udaljenosti nalaze se svjetski lideri.

Kako ističe BBC, među stotinama hiljada izašlih na ulice Pariza su i roditelji sa bebama u kolicima, ljudi koji hodaju pomoću štaka, mladi parovi svih rasa i vjera.

Prisutni uzvikuju “Sloboda” i “Šarli”.

“Pariz je danas prijestonica svijeta”, kazao je francuski lider Fransoa Oland. “Cijela ova zemlja će ustati i pokazati svoju dobru stranu”.

Jedan od lidera muslimana u Francuskoj, Mohamad Musaui – lider Unije francuskih džamija – pozvao je sve muslimane u zemlji da učestvuju u maršu, rekavši da su napadi na Šarli ebdo napad na “Francusku i Francuze” a da su muslimani takođe dio Francuske.

Oland je, kako bilježi Gardijan, tješio članove porodica žrtava napada.

Veliki broj prisutih nosi bedževe na kojima piše “Ja sam Šarli”. Mnogi su ogrnuti, kako francuskim, tako i zastavama drugih zemalja.

Kako “Gardijan” piše, i poslije završetka Marša solidarnosti, hiljade su ostale na Trgu i po zalaska sunca.

Mina i Fransoa kazali su večeras britanskom listu da su ponosni na ljude koji su danas izašli na ulice Pariza i ostalih francuskih gradova.

Veoma je važno biti dio ovog glasa”, ističe Fransoa. “Zajedno imamo glas, zajedno možemo poručiti da nećemo biti podijeljeni, mi smo jedan narod. Nećemo odgovoriti mržnjom na mržnju”.

“Ponosna sam i srećna danas što sam Francuskinja”, kazala je Mina. “Govorimo 'ne' nasilju, a to je oslobađajuće osjećanje”.

Među onima koji su ostali na Trgu je i grupa u kojoj svako drži po jedno slovo, koja zajedno poručuju: solidarnost.

Francuski šef države i premijer Fransoa Oland i Manuel Vals, uz izraelskomg premijera Benjamina Netanjahua, prisustvuju večeras ceremoniji sjećanja u pariškoj Velikoj sinagogi.

Da bi zaštitili učesnike marša, raspoređeno je 2.000 policajaca i 1.350 vojnika, među njima i pripadnika elitnih jedinica na krovovima.

Marš je podijeljen na dvije rute iz bezbjednosnih razloga. Marš je počeo na Trgu Republike. Na Trgu republike, na jednoj od statua ispisana je riječ “Zašto?” na francuskom, a grupa ljudi pjevala je nacionalnu himnu “Marseljezu”.

Tokom noći, na Trijumfalnoj kapiji osvanuo je natpis: “Pariz je Šarli”.

“Nećemo dozvoliti bandici bitangi da nam unište živote”, kazala je za Rojters 75-godišnja Fani Eplbaum, koja je rekla da je izgubila dvije sestre i brata u nacističkom logoru Aušvic tokom Drugog svjetskog rata. “Svi smo mi danas jedno”.

Zakaria Muamni, 34-godišnjakinja Francuskinja marokanskog porijekla ogrnuta francuskom zastavom, slaže se: “Ovdje sam da pokažem teroristima da nisu pobijedili – oni su samo spojili ljude svih religija”.

Među brojnom djecom koja prisustvuju maršu, 12-godišnja Lori Peres kazao je: “Ovo je odavanje poštovanja voljenima.. Učili smo o ovome u školi”.

"Kada odrastem, biću novinar. Nije me strah", glasi poruka jednog od maloljetnih učesnika marša.

Podršku su pružili i fudbaleri italijanskog kluba Lacio. Oni su u meču protiv Rome nosili dresove na kojima je ispisano "Ja sam Šarli".

Uz francuskog predsjednika Fransoa Olanda, na marš u Pariz došli su i evropski premijeri Angela Merkel, Dejvid Kameron, Mariano Rahoj, Mateo Renci, Šarl Mišel, Antonis Samaras, Mark Rut, Viktor Orban, Benjamin Netanjahu i drugi.

Dolazak je najavio i turski premijer Ahmet Davutoglu kao i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Na skupu su i predsjednici Evropske komisije Žan-Klod Junker i Evropskog savjeta Donald Tusk, kao i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini. Očekuje se dolazak i predsjednika Malija, Gabona i Nigerije, kao i jordanskog kralja Abdulaha Drugog.

Skupu će se priključiti i palestinski predsjedik Mahmud Abas i izraelski premijer Banjamin Netanjahu. Njihovo zajedničko pojavljivanje na ovakvoj manfistaciji je bez presadana, navodi agencija Frans pres.

Američki predsjednik Barak Obama, kao ni šef američke diplomatije Džon Keri, neće danas biti u Parizu. SAD će predstavljati ministar pravde Erik Holder koji danas učestvuje i na sastanaku koji je poslije terorističkog napada u srijedu sazvao njegov francuski kolega Bernar Kaznev.

Na manifestaciju solidarnosti danas u Pariz će biti i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Britanski premijer Dejvid Kameron kazao je poslije marša da bi svi trebalo da se pozabave “ovim otrovnim kultom smrti”, bilo u školama, univerzitetima ili zatvorima.

O prisustvovanju maršu u Parizu, Kameron je kazao: “Iskazivao sam solidarnost sa ljudima širom zemlje, mladima i starima, crnima ili bijelima, poručujući da stojimo uz žrtve da nećemo ovo više trpiti jer smo slobodna, otvorena i tolerantna zemlja.”

Dodao je da “ne možemo biti sigurni” da se slučan napad neće desiti i u Velikoj Britaniji.

Dodao je da je na njega najjači utisak ostavio transparent na skupu na kojem je pisalo “Ja sam Šarli, ja sam policajac, ja sam Jevrej”, kojim se aludiralo na žrtve napada.

Na zahtjev Olanda, koji ne uživa popularnost ali je posljednih dana stekao pozitivne poene kod Francuza zbog odlučnosti sa kojom se suočio sa najvećom krizom tokom svog mandata, političari, od ljevice koja je vlasti, do opozicione desnice, pokazali su "nacionalno jedinstvo".

Jedinu polemiku oko današnjeg marša pokrenula je stranka ekstremne desnice Nacionalni front, tvrdeći da su imigranti uzrok radikalnog islamizma u Francuskoj.

Crnu Goru će u Parizu predstavljati potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić. Iz regiona su, između ostalih, viđeni Edi Rama, premijer Albanije, i Hašim Tači, šef kosovske diplomatije.

Reporteri bez granica su oštro kritikovali učešće lidera zemalja u kojima je sloboda izražavanja ograničena.

U saopštenju, Reporteri bez granica su naveli da su “zaprepašćeni prisustvom lidera zemalja gdje su novinari i blogeri sistematski sudski gonjeni, kao što su Egipat, Rusija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati”.

“Ne smijemo dozvoliti da agresori na slobodu štampe pljuju po grobovima 'Šarli ebdoa'”, navodi se u poruci generalnog sekretara Reportera bez granica Kristofera Delora.

Među onima koji su osudili napad je i jordanska kraljica Ranija.

“Ovdje nije riječ o islamu niti to što ih je uvrijedio magazin Šarli ebdo. Ovdje je riječ o šačici ekstremista koji su željeli da pokolju ljude iz bilo kojeg razloga i po bilo koju cijenu”, napisala je kraljica na Fejsbuku, dodavši da napadi ne predstavljaju “islam – religiju mira, tolerancije i milosrđa”.

Prema AFP-u, SAD nemaju pouzdane informacije da iza napada koji su se dogodili u srijedu stoji Al Kaida.

Američki ministar pravde Erik Holder izjavio je danas da nema "kredibilnih informacija" o tome da su za napade u Parizu odgovorni Al Kaida ili Islamska država.

"U ovom trenutku, nema kredibilnih informacija koje bi nam omogućile da utvrdimo koja organizacija je odgovorna", rekao je ministar američkoj televizji ABC iz Pariza, gdje je učestvovao na međunarodnom skupu protiv terorizma.

Oko 700.000 ljudi izašlo je juče na ulice širom Francuske da odaju poštu žrtvama terorističkih napada koji su potresli zemlju.

Braća Šerif i Said Kuaši, osumnjičeni za napad na "Šarli Ebdo", ubijeni su u petak u policijskoj akciji na štampariju na sjeveroistoku Pariza, gdje su držali jednog taoca.

Amedi Kulibali, otmičar u košer supermarketu, izjavio je prije nego što je ubijen u policijskoj akciji u petak da je pozvao svoje rođake i prijatelje da nastave napade po Francuskoj.

Vjerski vođa Al Kaide na arabijskom poluostrvu (Akpa), čiji je pripadnik bio jedan od braće Kuaši ubijenog poslije napada na pariski list "Šarl Ebdo", zaprijetio je Francuzima da će jemenski ogranak Al Kaide nastaviti napade u toj zemlji.

Galerija