Mjere štednje u Grčkoj izazvale su "kršenja ljudskih prava bez presedana" u periodu od četiri godine, upozorila je danas Međunarodna federacija ljudskih prava u izvještaju predstavljenom danas u Atini.
"U toj krizi, najdubljoj od kraja Drugog svjetskog rata, međunarodne instance djelovale su sa jedinim ciljem očuvanja bankarskog sistema bez uzimanja u obzir razornih posljedica na stanovništvo", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik te Federacije Karim Lahiđi.
Izvještaj te organizacije, izrađen na osnovu istraživanja na terenu u januaru 2014, pokazuje kako su mjere štednje, koje su odredili kreditori zemlje, EU i MMF u zamjenu za zajmove Grčkoj, uticale na "ljudska prava, socijalna prava i slobodu izražavanja".
Podrivana su prava radnika sa smanjivanjem minimalne zarade za 22 odsto, posle druge pozajmice zemlji u februaru 2012. godine.
Nezaposlenost je dostigla rekordan procenat, i prema posljednjim podacima iznosi 25,5 odsto. Budžetskim smanjenjima pogođeno je i zdravstvo, navodi se u izvještaju.
"Ljekari su nam prenijeli da ne mogu da operišu neke pacijente zbog porasta pacijenata u javnim bolnicama, manjka opreme i osoblja", objašnjeno je.
Politička prava i sloboda izražavanja takođe su pogođeni, u porastu je i nasilje policije nad demonstrantima i rast ksenofobičnih napada.
"Grčka vlada dijeli odgovornost za tu situaciju sa EU i MMF-om koji su grčkoj državi nametnuli reforme ohrabrujući kršenja ljudskih prava", navodi se.
Izvještaj je predstavljen ministru administrativne reforme Kirijakosu Micotakisu, "jedinom članu grčke vlade koji je prihvatio da ga primi", i lideru Sirize, glavne opozicione partije, Aleksisu Ciprasu.
Bonus video:
