Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izjavio je da sa Rusijom postoji "zategnuta situacija" koja ne smije da izmakne kontroli.
On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Kurir", kazao da je Rusija članica Savjeta bezbjednosti UN sa pravom veta i u obavezi je da brani međunarodno pravo i da nema slobodu da ga krši.
"Kada se tako nešto dogodi onda se mora reći - dosta je bilo, tako ne može dalje. Put ka sankcijama je bio dug, ali su na kraju bile neizbježne. Rusija je naša susjedna zemlja i ne može se za jedan dan, čarobnim štapićem, promijeniti. Vladimir Putin uz to ima jaku podršku stanovništva, zbog čega moramo da pronađemo "modus vivendi"", objasnio je Ssulc. On je rekao da zbog toga podržava put njemačkog šefa diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera i da se moraju povući granice, ali istovremeno ostaviti vrata otvorena za pregovore. Kao njemački socijaldemokrata, kako je kazao, on je za put Vilija Branta - promjene kroz približavanje, jer što je demokratija bliža autoritarnom režimu ona postaje opasnija po režim. Takođe je Šulc istakao da je Rusija u suštini partner EU i da to treba i signalizirati, ali da partnerstvo funkcioniše samo na ravnopravnoj osnovi. Na pitanje da li je uznemiren zbog Putinovog pokušaja da kreditima izradi desničarsku mrežu u Evropi on je kazao da ga raduje što su je "antigrađanski, antidemokratski i antipluralistički stav desničarsko-populističkih partija" isplivao na vidjelo. "Taj "putinizam" koji je oličenje obnavljanje nacionalnih veličina naspram dekadencije zapadnog svijeta nailazi na plodno tlo desničarskih populista. To me ne čudi. Međutim nervira me hladnokrvnost kojom djeluju dvije strane. Mora se građanima u našim zemljama reći da te osobe trenutno pokazuju svoje pravo lice. Gospođa Mari Le Pen ne želi nikakve demokratske strukture, ona želi autoriratnu državu. Ko glasa za tu stranku dobija putinizam", podvukao je šef EP. Što se EU tiče Šulc je naglasio da je ona bila višedecenijsko obećanje poboljšanja uslova života za sve građane. "To obećanje i dalje postoji, ali se ne poštuje. Mladim ljudima EU ne nudi više stabilnosti i bezbjednosti, već nudi deregulisana tržišta i poludjele banke, koje spekulišu i rasipaju narodnu imovinu", podvukao je on. Šulc je istakao da EP puno toga čini da djeluje protiv toga, kao što je nametanje bankarske unije, da reguliše da ulagači i vlasnici banaka snose odgovornost za preuzete rizike, a ne kao do sada poreski obveznici. "Međutim, začuđujuće te mjere za rešenje krize nikada ne prolaze, ali zato prodire kriza, što me zabrinjava", kazao je predsjednik EP. Kada je riječ o investicionom planu predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera sa 315 milijardi eura Šulc je rekao da se radi o ogromnoj brojki, koja nije dovoljna, već samo početak, za promjenu kursa, koji je potreban. "Do sada smo u Evropi vodili ekonomsko-teoretske debate. Pitanje je da li ispravna teza da održiva konsolidacija budžeta vodi ka vraćanju povjerenja investitora. To je teza koju zastupa njemačka kancelarka Angela Merkel. Odgovor je "ne". Zbog toga je Junkerov plan da postoji novac, koji nije namijenjen za spekulacije, već realnu privredu", objasnio je on.
Bonus video:
