Evropska komisija danas dobija novo rukovodstvo, ali to neće bitno uticati na proširenje EU, kažu analitičari u Briselu.
Žozea Manuela Baroza, koji je proveo dva mandata kao predsjednik EK, zamijeniće Žan-Klod Junker, umjesto Ketrin Ešton spoljnom politikom EU upravljaće Federika Mogerini, dok će pregovore o proširenju umjesto Štefana Filea nadgledati Johanes Han.
Junker je uveo neke novine u strukturi Komisije, prije svega uvođenjem funkcije prvog potpredsjednika EK, koju je namijenio Holanđaninu Fransu Timermansu i promijenio ime Hanovog portfelja iz "proširenje i istočno susjedstvo" u "istočno susjedstvo i pregovori o proširenju".
On je u nedavnom obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta objasnio promjenu portfelja okolnošću da se tokom njegovog mandata ne očekuje prijem novih članica u Uniju.
"Ne stvarajmo iluzije kod onih koji očekuju pristupanje EU da je to moguće u sljedećih pet godina", rekao je novi predsjednik EK i poručio zemljama kandidatima da će pregovori o proširenju biti nastavljeni, pa i ubrzani ako bude potrebno, ali da nije realno da oni budu zaključeni do 2019. godine".
Većina analitičara, uključujući urednika briselskog lista na engleskom jeziku Tobija Vogela, smatra da je ova procjena realistična i da važi i za Srbiju, koja je posljednjih mjeseci brže od ostalih kandidata sa Zapadnog Balkana napredovala u procesu proširenja.
"Crna Gora je posustala sa reformama, Bosna i Makedonija su u blokadi, pa je Srbija izbila na čelo regate, ali pred njom je još dug put", kaže Vogel za Tanjug.
On smatra da će Han, kao poznavalac regiona i sposoban tehnokrata dobro obavljati posao, ali podsjeća da je Evropski savjet, koga čine predstavnici zemalja članica, odavno preuzeo političku kontrolu nad procesom proširenja kroz odlučivanje o otvaranju i zatvaranju poglavlja.
"O tempu pregovora više će se pitati Berlin, London i Pariz nego Brisel", kaže on.
One koji kažu da je Mogerini relativno neiskusna u međunarodnim odnosima, jer je kao šefica italijanske diplomatije provela tek nekoliko mjeseci, treba podsjetiti da je i Ešton kad je stupila na funkciju dočekana sa istom skepsom, kaže Roza Balfur iz Centra za evropsku politiku.
"Ne vidim ni jedan razlog da Mogerini bude manje uspješna od Ešton u rukovođenju dijalogom", rekla je ona, ukazujući da je Mogerini nakon imenovanja odmah posjetila Beograd i Prištinu.
Za sada,međutim, nastavak dijaloga zavisi od razrešenja ustavno-političke krize na Kosovu, gdje političari ni pet mjeseci nakon izbora nijesu uspjeli da se dogovore o formiranju nove vlade, ali to je okolnost na koji ni Brisel ni Beograd ne mogu da utiču.
Bonus video:
