pogoršanje situacije

EU: Nove sankcije Rusiji u roku od sedam dana

Van Rompej je izbjegao da objelodani detalje o novim sankcijama, a nije naveo ni šta konkretno EU očekuje od Rusije
51 pregleda 4 komentar(a)
Ažurirano: 31.08.2014. 07:24h

Lideri Evropske unije saglasili su se na sinoćnjem samitu da uvedu nove sankcije Rusiji koje će stupiti na snagu najkasnije za sedam dana ukoliko Moskva ne preduzme korake ka smirivanju ukrajinske krize.

“Ekstremno smo zabrinuti zbog pogoršanja situacije u Ukrajini”, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej novinarima nakon maratonskog sastanka, koji je počeo popodne, a završio poslije ponoći.

On je kazao da su šefovi država i vlada EU zbog prisustva ruskih trupa na ukrajinskoj teritoriji naložili Evropskoj komisiji da pripremi novi paket sankcija Rusiji koji će stupiti na snagu u roku od sedam dana ukoliko Moskva ne promijeni ponašanje.

Van Rompej je izbjegao da objelodani detalje o novim sankcijama, a nije naveo ni šta konkretno EU očekuje od Rusije kako one ne bi bile uvedene.

“To zavisi od situacije na terenu, koju ćemo procjenjivati svaki dan”, rekao je Van Rompej.

Predsjednik Evropske komisije Žose Manuel Barozo je nakon samita ukazao da postoji kontrast između pričce da je Rusija spremna na dijalog i situacije na terenu, koja se stalno pogoršava.

“Ako Rusija ne promijeni ponašanje, doći će do trajnog pogoršanja odnosa sa EU, a to nikome nije u interesu”, rekao je Barozo i dodao da u Moskvi treba da misle na strateške posljedice vojnog angažmana u Ukrajini, rekao je on.

”Još nije kasno za političko rješenje, a vojnog rješenja nema”, naglasio je Barozo.

Na sinoćnjem samitu je takođe odlučeno da će aktuelni poljski premijer Donald Tusk naslediti Van Rompeja na mjestu predsjednika Evropskog savjeta, dok će šefica italijanske diplomatije Federika Mogerini zamijeniti Ketrin Ešton kao visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost.

Šefovi država i vlada su se sem toga saglasili o nizu mjera za sprečavanje dobrovoljaca iz Evrope da se pridruže džihadistima iz takozvane Islamske države, koja kontroliše značajne djelove Iraka i Sirije.

Te mjere ukjučuju intenzivnu razmjenu podataka između evropskih bezbjednosnih službi i pomoć Turskoj za bolju kontrolu granice sa Sirijom i Irakom.

Galerija

Preporučujemo za Vas