Turska će prvi put u istoriji direktno birati predsjednka u nedjelju, a veliki favorit je sadašnji premijer Redžep Tajip Erdogan, koji se zalaže da simboličnu ulogu šefa države pretvori u položaj sa pravom vlašću.
Erdogan je posljednjih deset godina vodeći političar u Turskoj i mnogi smatraju da on želi da učvrsti svoju vlast poslije tri uzastopna premijerska mandata na čelu njegove islamističe Partije pravde i razvoja.
Predsjednički kandidat treba da dobije apsolutnu većinu da se izbjegne drugi krug 24. avgusta.
Šezdesetogodišnjeg Erdogana mnogi vide kao narodskog čovjeka koji je uveo period ekonomskog prosperiteta, dok ka drugi optužuju da je autokratski vođa koji pokušava da nametne svoje vjerske i konzervativne stavove na zemlju sa jakom sekularnom tradicijom.
Erdoganova kampanja bila je smjela i puna gorčine. Kao darovit govornik, on se oštro obrušio na svoje protivnike, dovodio u sumnju njihov turski identitet i čak optužio svog glavnog rivala da je dio zavjere za državni udar koji, kako tvrdi, organizuje njegov bivši saradnik koji živi u SAD.
"Ovo je kritičan trenutak za demokratizaciju", ocijenio je Ersin Kalasioglu, profesor političkih nauka na istanbulskom Sabanci univerzitetu.
"Mi ne glasamo za jedng ili drugog kandidata. Glasamo za to da li će Turska biti autoritarna ili će popraviti svoj demokratski učinak", dodao je on.
Mnogi strahuju da će Erdogan, ako pobijedi, imenovati poslušnog premijera koga može da kontroliše i koncentrisati svu pravu vlast u svojim rukama.
Erdogan je već neuspješno pokušao da promijeni ustav da bi se predsjedništvu dala veća ovlašćenja. Ali sad je obećao da će aktivirati ovlašćenja koja, kako kaže već postoje kao što je sazivanje i predsjedavanje sastancima vlade.
"On izgleda ne uviđa da čak i ako imaš većinu iza sebe da ti to ne daje ovlašćenje da radiš šta hoćes", rekao je Ilter Turan, profesor političkih nauka na istanbuskom Bildži univerzitetu.
Erdoganova dva protivkandidata su Ekmeledin Ihsanoglu, 70-ogodišnji profesor koji ima podršku desetak opozicionih partija, uključujući i glavnu republikansu i nacionalističku partiju, i Selahatin Demiratas (41), Kurd koji predvodi ljevičarsku partiju i već se istakao na manjinskoj kurdskoj političkoj sceni.
Ihsanoglu, vjernik koji podržava tursku tradiciju sekularizma, bio je deset godina na čelu Organizacije za islamsku saradnju do ovo godine. Za razliku od Erdoganove oštre kampanje koja se oslanja na podjele, on se zalagao za jedinstvo i obećao da se neće baviti partijskom politikom.
"Ja se zalažem sa demokratiju, za sekularizam, za pluralizam i transparentnu demokratiju. Protiv sam gomilanja vlasti u jednoj osobi. Vjerujem da bi to dovelo do centralizovanije vlade i nepoželjan totalitarni režim koji Turci ne žele da imaju", rekao je Ihsanoglu na početku kampanje prošlog mjeseca.
Iako njega podržava više partija, nisu ga prihvatile sve pristalice tih stranaka.
"Republikanci sumnjaju da je suviše religiozan, nacionalisti smatraju da nije dovoljno veliki nacionalista", rekao je Turan, politički analitičar.
"Ali zapravo takav kandidat je upravo kandidat koji je potreban, jer je tursko društvo podijeljeno tačno na pola, između više vjernih i konzervativnih i onih sa više sekularnim, zapadnim i liberalnim stavom", rekao je on.
Očekuje se da će Demirtas biti iza njih na trećem mjestu ali bi mogao da utiče na to da se ide u drugi krug time što će uzeti dio kurdskih glasača od Erdogan. Premijer je imao podršku kurdske manjine koja prema procjenama predstavlja 20 odsto stanovništva, zato što im je ublažio neka ograničenja, kao što je pravo na obrazovanje na kurdskom jeziku ili davanje kurdskih imena djeci.
Nekoliko incidenata u posljednje vreme je izazvalo ogorčneje javnosti i moguće okrnjilo Erdoganovu popularnost. Bezosjećajna reakcija na rudarsku nesreću u zapadnom gradu Somi u kojoj je poginuo 301 rudar. Zatim njegova reakcija na prošlogodišnje antivladine proteste, kada je bilo okršaja sa policijom.
Kritičari takođe ukazuju da je Erdoganova izborna kampanja bila jednostrana i da je on iskoristio svoj uticaj i pristup finansiranju kao premijer da za sebe osigura veliku zastupljenost.
Ipak, kako navodi agencija AP, Erdogan i dalje uživa skoro potpunu privrženost od svojih osnovnih pristalica, uglavnom, ali ne isključivo konzervativnijih i religioznih Turaka koji smatraju da im je dao glas i popravio njihov svakodnevni život sa boljim pristupu zdravstvu, obrazovanju i infrastrukturi.
Malo ljudi sumnja da će Erdogan biti pobjednik na ovim izborima.
Bonus video:
