Različiti profili

Tri žene u trci za visoke funkcije u EU: Koja će naslijediti Van Rompeja, a koja Ešton?

Ono što je ipak potpuno sigurno je da će konačnu odluku donijeti muškarci
93 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.07.2014. 16:57h

Deset dana uoči samita u Briselu na kome će se odlučivati o tome ko će voditi Evropski savjet i evropsku diplomatiju, tri veoma različite žene nadmeću se za ove funkcije.

Danska premijerka Hele Torning-Šmit, italijanska ministarka inostranih poslova Federika Mogerini i evropska komesarka za humanitarnu pomoć i vanredne situacije Kristalina Georgijeva potiču, geografski i politički, sa tri strane kontinenta.

S obzirom da su na dvije od četiri najjače pozicije u evropskim institucujama već imenovani muškarci, a da prema utvrđenom pravilu bar jedna od preostale dvije treba da pripadne ženi, sve tri zasad imaju podjednake šanse, a konačnu odluku donijeće šefovi država i vlada zemalja članica na samitu 16.jula.

Sve do prije neki dan, danska premijerka i lider vladajućih socijaldemokrata Hele Torning-Šmit bila je praktično neprikosnovena kandidatkinja za nasljednicu Hermana Van Rompeja na čelu Evropskog savjeta.

Ova 48-godišnja političarka postala je široko poznata van svoje zemlje kada su je u decembru prošle godine kamere uhvatile kako flertuje sa američkim predsjednikom Barakom Obamom na komemoraciji južnoafričkom nobelovcu Nelsonu Mendeli, a poslije je sa Obamom i britanskim premijerom Dejvidom Kameronom napravila i "selfi".

U samoj Danskoj, često je bila na meti kritika zbog sklonosti firmiranoj garderobi, a jednom je u posjeti trupama u Iraku pozirala u maskirnoj uniformi sa visokim štiklama i crvenom tašnom, pa je tako stekla nadimak Guči Hele.

Ti sitni skandali, međutim, nisu ono što ugrožava njenu kandidaturu: mnogo veći problem je što je ranije ove godine posredovala u kontroverznoj prodaji pozamašnog dijela danske državne energetske firme američkom Goldman Saksu, ozloglašenom finansijskom gigantu koga mnogi vide kao začetnika globalne ekonomske krize.

Sem toga, diplomatski izvori kažu da je u Evropskom savjetu prevladao stav da bi budući šef ovog tijela trebalo da bude neko iz euro-zone, a Danska, koja ljubomorno čuva svoju krunu, ne spada u ovu grupu.

Mada “Toring-Šmit” još uvijek ima šanse da zauzme Rompejevo mjesto, u briselskim kuloarima kažu da je vjerovatnije da će joj biti ponuđena utješna nagrada u vidu položaja visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost, koju trenutno obavlja Ketrin Ešton.

Najmlađa kandidatkinja iz Italije

Druga ozbiljna kandidatkinja da naslijedi Eštonovu, nakon što su šanse poljskog ministra spoljnih poslova Radeka Sikorskog umanjene nakon skandala sa prisluškivanjem, jeste Italijanka Federika Mogerini, koja je kao i Toring-Šmit umjerena ljevičarka.

Ona se na čelu italijanske diplomatije našla tek prije šest mjeseci i vrlo je malo poznata van svoje zemlje, a njen glavni hendikep je što je relativno mlada (41. god) i što Italija već ima jedno važno mjesto u evropskim institucijama, koje zauzima Mario Dragi, guverner Centralne evropske banke.

Georgijeva - desničarka favorit Angele Merkel

Ime komesarke Kristaline Georgijeve kao kandidatkinje za šeficu evropske diplomatije počelo je da se pominje tek odnedavno, ali diplomatski izvori kažu da ona trenutno najveće šanse da naslijedi Ešton.

Za razliku od svojih konkurentkinja, ona je ekonomistkinja po struci i nikada se nije bavila diplomatijom, a kao umjerena desničarka ne uživa ni značajnu podršku bugarske vlade, kojom trenutno dominiraju socijalisti.

Sa druge strane, Georgijeva je svojim angažmanom u zbrinjavanju izbjeglica i saniranju posljedica prirodnih katastrofa stekla zavidnu reputaciju širom sveta, pa i u Srbiji nakon junskih poplava.

Sem toga, kažu upućeni, Georgijevu u posljednje vrijeme intenzivno podržava njemačka kancelarka Angela Merkel, između ostalog zato što pripada desnom centru, a Partija evropskih narodnjaka (EPP) u Evropskom parlamentu je vrlo važna u potvrđivanju izbora.

Koja će se od pomenute tri dame naći na vrhu špila vidjeće se kada se Savjet 16. jula sastane u Briselu, a s obzirom na fluidnost situacije nije isključeno da se iznenada pojavi i neka četvrta.

Ono što je ipak potpuno sigurno je da će konačnu odluku donijeti muškarci, koji uprkos svim zaklinjanjima u rodnu ravnopravnost još čine ubedljivu većinu kako u Savetu, tako i u Evropskom parlamentu.

Galerija

Preporučujemo za Vas