kako protiv aveti

Novo oružje Evropske centralne banke: Negativna kamatna stopa

Banke ne bi trebalo da čuvaju novac na računu, već bi trebalo da izdašnije kreditiraju preduzeća. To bi trebalo da podstakne više investicija, više rasta...
93 pregleda 2 komentar(a)
Evropska centralna banka, Foto: Shutterstock
Evropska centralna banka, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.06.2014. 09:48h

Nad Eurozonom lebde dvije velike aveti. Jedna se zove preniska inflacija, a druga je preskup euro. Evropska centralna banka (ECB) novim oružjem želi da "ukroti" i jednu i drugu, piše Dojče Vele.

"Svjesni smo da je prerizičan predug period niske stope inflacije", kazao je šef ECB-a Mario Dragi prošle sedmice u Portugalu.

Mislio je na rizike deflacije, začaranog kruga cijena u padu, pada profitabilnosti preduzeća, smanjenja obima investicija, porasta stope nezaposlenosti i na kraju pojačane recesije. Kad se neko jednom nađe u tom začaranom krugu, teško je pronaći izlaz. Najbolja opomena je sudbina Japana.

Japanska opomena

Dragi ne smatra da je trenutno rizik deflacije (pre)velika prijetnja, jer se i u kriznim državama na jugu Evrope bilježi lagani porast stope konjunktirnog rasta. Ali snažan euro mogao bi opet da uništi konkurentnost tih zemalja, koja je porasla ponajprije zahvaljujući "rezanju" plata. Stručnjaci kažu da je euro u ovom trenutku precijenjen za oko 10% svoje vrijednosti. Za to je zaslužan "dotok kapitala koji želi da profitira od kraja krize", napisao je u svom nedjeljnom komentaru Martin Hafner, glavni ekonomista grupacije Assenagon.

Južnoevropske zemlje i Francuska ove sedmice na sastanaku Vijeća ECB u četvrtak, zato očekuju sniženje referentne kamatne stope. I Dragi ih ovaj put neće razočarati. "Već i vrapci s grana cvrkuću o sniženju kamatne stope", kaže Jens-Oliver Niklaš, ekonomista pokrajinske banke LBBW (Baden-Württemberg).

Očekuje se naime da će ECB sniziti kamatnu stopu za eurozonu - i to sa sadašnjih 0,25% na 0,15 ili čak 0,10 odsto. U pravilu takav potez bi prouzrokovao pad vrijednosti zajedničke valute. Ovaj put bi efekat te mjere mogao biti minimalan.

Negativna kamatna stopa

Ali to nije sve što ECB planira. Bankari ECB će ovaj put isprobati i jedan novi instrument iz svoje "čarobne kutije": negativnu kamatnu stopu. To znači da neka poslovna banka praktično plaća naknadu ECB ukoliko kod ECB "parkira" novac. Analitičar Niklaš smatra da ECB na taj način želi da ostvari dva cilja: "Prvi je slabljenje eura na tržištu deviza, a drugi je konačno povećanje stope likvidnosti u privrednim vodama."

Drugim riječima: banke ne bi trebalo da čuvaju novac na računu, već bi trebalo da izdašnije kreditiraju preduzeća. To bi trebalo da podstakne više investicija, više rasta i na kraju veću inflaciju. Ako na kraju i euro "oslabi", onda je ECB jednom jedinom mjerom "ukrotila" sve aveti.

"Recesija je zapravo iza nas. Bilježimo pozitivan rast u cijeloj eurozoni. Imamo solidan rast količine novca na tržištu"

To znači da je zbog dužničke krize i recesije na jugu Evrope vladala jedostavno manja potražnja za kreditima. ECB ne može da prisili banke da pozajmljuju novac preduzetnicima. Kako bi izbjegle plaćanje "kaznenih" kamata, banke traže nove mogućnosti investiranja u eurozoni. Na primjer državne obveznice prezaduženih zemalja koje nude visoke kamate. Ali novac tako opet odlazi u smjeru juga i to ne pomaže u pokušaju slabljenja kursa zajedničke valute.

Šta učiniti? Ništa, predlaže Roland Vaubel, profesor ekonomije sa Univerziteta u Manhejmu: "Recesija je zapravo iza nas. Bilježimo pozitivan rast u cijeloj eurozoni. Imamo solidan rast količine novca na tržištu".

On ne vidi povoda za dodatne mjere u monetarnoj politici.

Ali šta je s niskom inflacijom? Zar se nje naš sagovornik uopšte ne boji? Ne, kaže Vaubel za DW: "Inflacija je rezultat novčane politike od prije dvije, tri godine. To je kasni indikator. ECB pravi grešku ukoliko gleda na aktuelnu stopu inflacije."

Sjeme neke nove krize

ECB bi, tvrdi Vaubel, trebalo da gleda na rast količine novac i potražnju za novcem, a oba ta pokazatelja su pozitivna - zbog pozitivnog konjunkturnog razvoja. Za njega uopšte nema smisla dodatno labavljenje politike emisije novca nego ovaj stručnjak , smatra kako se tako samo sije sjeme za sljedeću krizu: "Rizik je da ne možemo tako brzo napustiti tu hiper-ekspanzivnu novačnu politiku u slučaju da konjunkturna stopa i stopa inflacije naglo porastu. Bojim se da nam neće uspjeti taj takozvani Exit!"

Preporučujemo za Vas