Ljudi koji žive ispod mosta u Italiji koji se srušio prošle nedjelje godinama su znali da se njegova konstrukcija raspada: komadi su stalno padali po njihovim kućama i automobilima.
Mjesec prije nesreće u kojoj su stradale 43 osobe, predstavnici lokalnog stanovništva susreli su se sa zvaničnicima zaduženim za održavanje mosta u Đenovi kako bi saznali šta je urađeno, piše Rojters.
Erozija vijadukta dugačkog 1,2 km koji se nalazi na putu koji spaja italijansku rivijeru i južnu obalu Francuske trajala je decenijama i zahtijevala stalno održavanje, ali je u posljednje vrijeme životni uslovi lokalnog stanovništva postali neizdrživi.
Nezadovoljni zbog buke sa gradilišta koje je bilo aktivno 24 sata, požalili su se dvojici zvaničnika iz kompanije Autostrada per Italija, operatora autoputa, 18. jula.
Međutim, niko nije doveo u pitanje bezbjednost 51 godinu starog mosta, što potvrđuje povjerenje javnosti u institucije koje je karakteristično za sjever Italije, a koje je nakon nedavne katastrofe uzdrmano do temelja.
Ljudi koji su decenijama živjeli u sjenci mosta i bili svjedoci stalnih radova na njegovom održavanju očito nikada nisu ni pomislili da bi moglo doći do rušenja.
Lokalni političar Mauro Avenete možda je i bio najbliži da na sastanku otvori to veliko pitanje kada se zainteresovao da li je kompanija uradila procjenu koliko bi most još mogao biti u upotrebi. No njegovo pitanje se izgubilo se u moru drugih i ostalo je bez odgovora.
Nakon nesreće u kojoj su desetine automobila i kamiona pali u dolinu rijeke zajedno sa hiljadama tona betona, Avenete je kazao da je svak znao da je most u lošem stanju, dodajući: „Svaki put kad bih vozio preko njega, dodao bih gas da brže prođem.“
Penzioner Salvatore Lorefiće je ispričao da je tokom 1980-ih postojao obrazac koji su ispunjavali stanovnici kako bi dobili kompenzaciju za štetu nastalu na automobilima zbog opadanja betona.
Sada je jedan od aspekata istrage đenovskih tužilaca i to što niko od aktera kojih se ovaj problem ticao očito nije razmatrao mogućnost zatvaranja mosta ili ograničavanja saobraćaja preko njega.
Upitan da li tužioci sumnjaju da je most smatran suviše važnim da bi bio preventivno zatvoren, istražitelj Paolo Dovidio kaže: „To bi mogao biti lični stav, ali nije dio istrage.“
Nova italijanska populistička vlada, koja optužuje prethodnu administraciju za slabu kontrolu kompanije Autostrade, smatra da je značaj mosta najvjerovatnije njihove prethodnike naveo da njegovo zatvaranje za saobraćaj smatraju krajnjom mjerom.
Jedna od stanovnica naselja koja je evakuisana iz svog doma nakon nesreće i predsjednca lokalne zajednice, Đuzi Moreti, kazala je da su ona i njeni susjedi vjerovali kompaniji Autostrade kada je tvrdila da radi na uspostavljanju bezbjednosti mosta.
Da li je ikad pomislila da bi most mogao da se sruši? „Nikad, nikad,“ kazala je. „Čula sam tu buku, nikad je neću zaboraviti – kao neka duga jaka grmljavina... Ćerka mi je došla i kazala ‘Srušio se most!’ Ja sam pitala ‘Koji most?!’“
Na sastanku u julu, direktor održavanja u kompaniji Autostrade Maro Moreti objasnio je građanima kako morski vazduh razjeda strukturu koja je smatrana avangardnim građevinskim poduhvatiom i ponosom Đenove kada je sagrađena 1960-ih.
Moreti je takođe predstavio novoodobreni projekat obnove i ojačanja mosta, što je samo produbilo nezadovoljstvo stanovništva umornih od konstantnih radova. Nisu ga čak ni pitali za stanje mosta, mada su neki kasnije pričali da se zabrinjavajuće tresao kada su preko njega išli kamioni.
Ipak ono što nisu znali je da je u vrijeme sastanka korozija bila pojela i do 10-20 procenata čeličnih šipki na kojima se držala asfaltna površina mosta, kaže se u izvještaju iz februara u koji je Rojters imao uvid. Međutim, neobični dizajn mosta koji je osmislio italijanski inženjer Rikardo Morandi podrazumijeva da su čelične šipke postavljene unutar betona, što znači da je korozija mogla da se detektuje samo sofisticiranom opremom za skeniranje.
Sada su te šipke u glavnom fokusu istrage nesreće.
U izvještaju urađenom za potrebe Ministarstva infrastrukture, stručnjaci kratko pominju koroziju u odobrenju plana kompanije Autostrade da obnovi vijadukt. Ni oni nisu dali mišljenje o ukupnoj bezbjednosti mosta.
Na pitanje zašto ministarstvo nije naložilo zatvaranje mosta ili smanjenje saobraćaja, odgovorili su da nivo korozije nije zahtijevao restrikcije.
Kompanija Autorstrade odbila je da komentariše.
U izvještaju koji je u oktobru uradio milanski politehnički univerzitet za potrebe kompanije takođe se identifikuju „anomalije“ u načinu na koji korodirane šipke reaguju na vibracije koje izaziva saobraćaj, vjetar i drugi fenomeni. Preko mosta su inače konstantno prolazili nizovi teških kamiona koji su transportovali teret iz i ka đenovskoj luci.
Međutim, i univerzitet i Autostrade su odbili da objave povjerljivi izvještaj, osim onih djelova koji su bili procurjeli u italijanske medije. Ipak, Stefano dela Tore, šef univerzitetskog odsjeka koji je radio izvještaj, kazao je da ta studija nije dovoljna da bi se moglo utvrditi da li je postojao rizik od rušenja mosta, te da je za tako nešto potrebno više rada.
Ni ministarstvo, ni Autostrade nisu željeli da komentarišu ni ovaj izvještaj.
Dok traje istraga o nesreći, zvanični Rim je pokrenuo provjeru bezbjednosti infrastrukture širom zemlje, sa posebnom pažnjom na stare mostove koje je projektovao Morandi.
Đankarlo Biloti, profesor analize struktura na Univerzitetu u Veneciji kaže da je teško predvidjeti rušenje mostova poput ovog u Đenovi koji jeste oštećen, ali nije pokazivao očigledne strukturalne deformitete.
„Šta da radite? Da zatvorite sve mostove na putevima?“
Na Siciliji spriječeno rušenje mosta
Prošle godine, za još jedan most koji je projektovao Morandi, ustanovljeno je da se raspada. Taj most se nalazi izvan grada Agriđento u pokrajini Siciliji.
Međutim, ovdje jedna grupa boraca za zaštitu životne sredine koja je imala podršku građana nije vjerovala tvrdnjama državnog operatera mosta da je struktura stabilna. Svoje bojazni su iznijeli lokalnom tužilaštvu koje je otvorilo istragu u martu 2017.
Organizacija Mareamiko kaže da ih je operator Anas uvjeravao da je vijadukt bezbjedan i da ne postoji rizik od rušenja, iako su sa njega otpadali betonski djelovi.
Prema riječima predstavnika organizacije Klaudija Lombarda, istraga je otvorena pošto su tužilaštvu poslali snimak na kojem se vidi raspadanje mosta. Sat nakon otvaranja istrage, Anasu je naloženo da zatvori vijadukt.
Međutim, portparol kompanije je negirao da su bili prinuđeni da zatvore most. U saopštenju koje su tada poslali, naveli su da je kompanija već odavno planirala da počne veće radove na održavanju mosta.
Kroz nekoliko mjeseci otvoren je jedan dio vijadukta, ali samo za lakša prevozna sredstva.
Glavni tužilac u Agriđentu Liđi Patronađo stvar interpretira drugačije.
„Intervenisali smo pod pretpostavkom da je postojala opasnost od rušenja mosta“, kazao je. „Razgovarali smo sa Anasom i kompanija je poslala svoje inženjere koji su potvrdili da je most opasan za saobraćaj. Onda su na našu sugestiju zatvorili most.“
Bonus video:
