DOGOVOR SA MOSKVOM

Razdor u Evropi zbog ruskog gasa: Interes ispred jedinstva

Austrija se dogovorila sa Rusijom oko putanje gasovoda Južni tok i izigrala Italiju i Ukrajinu
19 komentar(a)
Baumgarten, Foto: Reuters
Baumgarten, Foto: Reuters
Ažurirano: 06.05.2014. 07:04h

Zvaničnici Evropske unije juče su iza zatvorenih vrata razmatrali težak izbor sa kojim su suočeni kako bi smanjili zavisnost od ruskog gasa. U igri je čak i opcija da se poveća upotreba uglja, koji je štetan po okolinu.

Analitičari su kazali da bi ova debata mogla biti kontraproduktivna budući da će vjerovatno podstaći podjele oko energetske politike unutar 28-članog bloka, a da pri tom neće doprinijeti smanjivanju tenzija u vezi sa Ukrajinom.

Razgovori u kojima je učestvovao i evropski komesar za energiju Ginter Etinger i tehnički eksperti iz zemalja članica, odigrali su se nakon nasilnog vikenda u kojima su desetine ljudi stradale u Ukrajini, bitnoj tranzitnoj tački na putu ruskog gasa ka EU.

Program jučerašnjih tročasovnih razgovora o energetskoj bezbjednosti u koji je Rojters imao uvid predviđao je i debatu o opcijama kao što su upotreba gasa iz škriljaca, bolje skladištenje i smanjenje potražnje. Jedan od tehničkih eksperata koji je prisustvovao sastanku, a koji nije želio da bude imenovan, kazao je da je u fokusu diskusije bila upotreba drugih vrsta goriva, uključujući i ugalj, koji je mnogo štetniji od gasa, i unapređenje energetske efikasnosti. Ovakvih razgovora će biti još kako bi se razvile ideje za EU samit koji će se održati sljedećeg mjeseca pošto se svih 28 članica u martu složilo oko potrebe da se poboljša energetska bezbjednost i zatražile od EK da napravi nacrt detaljnog plana o mogućim alternativama ruskom snabdijevanju.

Pojedine zemlje članice, povodeći se sopstvenim interesima, unijele su razdor forsirajući svoje agende i na taj način osnažile poziciju Rusije i nanijele štetu Ukrajini.

U tom kontekstu austrijska energetska kompanija OMV postigla je prošle nedjelje dogovor sa ruskim državnim gigantom Gaspromom da gasovod Južni tok stigne do Baumgartena u Austriji, izigravši Italiju koja je željela da se gasovod završi u toj zemlji. Ukoliko se ovaj dogovor realizuje, Rusija bi gas slala direktno Evropi, zbog čega bi Ukrajina postala potpuno nebitna. Komisija je saopštila da ovo predstavlja kršenje zakona EU.

I dok pojedine zemlje u cilju svojih interesa sklapaju dogovore sa Rusijom, druge pokušavaju da očvrsnu jedinstvo EU. Poljska, koja se graniči sa Ukrajinom, iznijela je plan o saradnji na nivou EU u vezi sa kupovinom gasa kako bi se spriječila ruska politika „zavadi pa vladaj“. Međutim jedan izvor, koji je prisustvovao jučerašnjim pregovorima, kazao je da se Etinger distancirao od poljskog plana.

Zbog duboke međusobne zavisnosti, na političkom nivou, vlade EU nijesu voljne da uvedu sankcije ruskom energetskom sektoru a analitičari tvrde da Evropa, ukoliko želi da riješi ukrajinsku krizu, mora da ostavi po strani energetske teme. „Stavljanje energije u fokus je po mom mišljenju potpuno pogrešno, zbog toga što će Evropa snositi cijenu, a ishod je krajnje neizvjestan“, kazao je Tim Bersma iz Inicijative energetske bezbjednosti sa Brukings Institucije u Vašingtonu.

Rusija obezbjeđuje oko trećinu gasa koji uvozi EU, od kojeg otprilike polovina ide preko Ukrajine. U prosjeku Rusija dobija pet milijardi dolara mjesečno od izvoza gasa EU. Očekuje se da će zavisnost EU prije povećati nego smanjiti budući da domaća proizvodnja opada.

Sa druge strane, Rusija takođe preduzima korake da pronađe nova tržišta i da razvija rute kojima će zaobići Ukrajinu. Tvrdi da su pregovori o snabdijevanju sa Kinom u finalnoj fazi i da bi mogli biti potpisani ovog mjeseca. Međutim za obje strane, i za Rusiju i za EU, krajnje je skupo i gotovo nemoguće da ne sarađuju. Ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio da bi Rusija mogla prekinuti snabdijevanje Ukrajini ukoliko ova ne počne da otplaćuje dug, za koji Gasprom tvrdi da iznosi 3,5 milijardi dolara.

Preporučujemo za Vas