Posljednji veliki sukobi proruskih i proukrajinskih pristalica u Donjecku dogodili su se prije 14 dana. Tada je poginula jedna osoba. Proukrajinski demonstranti od tada ne izlaze na ulice. Mir se vratio u grad, ali su se zato rasprave i sukobi preselili u domove građana, prenosi Al Džazira.
Donjeck je grad stotinjak kilometara daleko od ruske granice. Gomilanje trupa na granici i dešavanja na Krimu uticala su i na mnoge ovdašnje porodice.
Zna to Julija Berjoza. Donedavno je živjela s roditeljima. Sve dok njen otac nije rekao, kaže, kako bi trebalo pobiti sve demonstrante na Majdanu.
"Poslije toga smo imali veliku svađu i morala sam da napustim stan. Istjerao me. Trenutno tražim novi smještaj. Otac i ja više ne razgovaramo. On podržava politiku ruskih separatista. Ostali članovi porodice su za jedinstvenu Ukrajinu. Ne znam hoćemo li tata i ja izgladiti odnose", svjedoči Julija.
Odnosi su narušeni i u porodice Dime Lobanova. Djed je Rus s Urala, baka Ruskinja s Krima. Upravo zbog dešavanja na tom poluostrvu više ne govori sa djedom koji ga je odgajao.
"On samo gleda rusku državnu televiziju i proruske kanale. Ponekad me provocira. Kaže da će Rusi doći. Pravim se da ne čujem. Ako bih pokušao da mu objasnim moje stavove, svađali bismo se ponovno. Često hoda po kući i govori 'Rusi dođite, šta čekate'. Pitao sam ga zašto je napustio Ural. Tamo ima brata. Neka ide gore. Od tada više ne razgovaramo", kaže Dima.
Grad osnovao polupismeni Velšanin
Donjeck postoji nešto više od 100 godina. Nastao je zahvaljujući entuzijazmu stranca, mašinskog radnika, koji se obogatio prodajom čelika i koji je vjerovao u industrijsku budućnost grada.
"Ukrajinci i Rusi danas ne bi imali u vezi sa čim da se spore, da nije bilo polupismenog Velšanina Džona Hjudžisa, koji je 1869. godine osnovao grad", prenosi Al Džazira.
Stotinu četrdeset pet godina nakon što je Hjudžis otvorio prvu čeličanu i rudnik, grad danas ima pet velikih čeličana, 17 rudnika i podjelu na Ruse i Ukrajince.
Bonus video:
