Viktorija izbjegava svaki kontakt očima. Gleda ili u pod ili kroz prozor. Za to vrijeme desnim stopalom nervozno udara o pod. Ona je jedna od 300 žena žrtava trgovine ljudima kojima svake godine pomogne Međunarodna organizacija za migracije u moldavskom gradu Kišinjevu.
Njena priča je šokantna.
"Prijateljica iz djetinjstva rekla mi je da je radila u butiku u Dubaiju i da mi može pomoći da dobijem sličan posao", priča Viktorija. "Povezala me sa tipom koji je sredio moj put za Odesu u Ukrajini, a onda iz Kijeva za Dubai", nastavlja.
"U Dubaiju sam se susrela Oksanu, ženu koja je pričala ruski, koja me odvela u stan sa šest drugih djevojaka iz istočne Evrope", prisjetila se.
Trgovina ljudima posebno je velik problem u Moldaviji. Prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku, samo je 2008. godine 25 hiljada Moldavaca prodano u inostranstvo
Viktorija nije jedina koja se našla u ovakvoj situacaiji. Daleko od toga. Ona je samo jedna od, procjenjuje se, 800 hiljada žena i djece koji su na prevaru prodati u život pun premlaćivanja, silovanja i mučenja.
Trgovina ljudima posebno je velik problem u Moldaviji. Prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku, samo je 2008. godine 25 hiljada Moldavaca prodano u inostranstvo.
Muškarce uzimaju za rad na gradilištima, a žene su uglavnom žrtve seks trgovine i završavaju u Turskoj, Rusiji, Kipru...
Žrtve ponekad imaju samo 12 godina, a prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije 42 odsto odvedenih iz Moldavije su djeca.
Mnoge žene prodaju ljudi koje su poznavali, a često poslodavci budu žene.
Žrtve ponekad imaju samo 12 godina, a prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije 42 odsto odvedenih iz Moldavije su djeca
"Nema ničeg vanrednog ili neobičnog u mojoj priči. Ili ja ne mislim tako. Nakon što je moja majka umrla od raka dojke, a otac završio u zatvoru zbog sillovanja, ostala sam sama i trudna", priča svoju priču.
Kuma joj je ponudila pomoć sa abortusom i dogovorila njen odlazak u Tursku, rekavši joj da je čekaju bolji uslovi. Na aerodromu u Istanbulu dečekala su je dva muškarca. Uskoro su joj rekli da da mora da "posluži klijenta".
"Rekla sam im da sam trudna, ali silovali su me u susjednoj sobi istog dana", priča.
Ruralne djevojke poput nje lakše postaju žrtve trgovine ljudima za razliku od gradskih djevojaka. Regruti iskorištavaju činjenicu da ljudi sa sela manje znaju o rizicima odlaska na rad u inostranstvo.
Samo upozoravati djevojke da ne odlaze na rad u inostranstvo nije dovoljno. Treba ih podučavati, osigurati im zapošljavanje i ulagati u njihove potencijale. Inače će, uprkos rizicima, zbog neznanja i očaja završavati kao žrtve trgovine.
Bonus video:
