Ko je sljedeći na Putinovoj listi?

Ruski uticaj na region je i dalje enorman. Estonija, Letonija i Litvanija i dalje znatno zavisne od nafte i gasa iz Rusije
55 komentar(a)
Ažurirano: 23.03.2014. 10:30h

Krim od prije nekoliko dana i zvanično "pripada" Ruskoj Federaciji. Posmatrači se pitaju da li je predsjednik Vladimir Putin, u međuvremenu, bacio oko i na druge zemlje na periferiji Ruske Federacije.

Estonija, Letonija i Litvanija su zbog položaja na istočnoj obali Baltičkog mora, ali i zbog samog mora, nazvane baltičkim državama.

Vlast u ove tri zemlje je 1940. godine preuzeo Sovjetski Savez. One su ujedno bile i prve tri zemlje koje su se 1991. odvojile od SSSR-a, proglasile nezavisnost i okrenule Zapadu.

Ove tri zemlje su odavno članice EU i NATO. Ipak, ruska sjenka odavno se nadvila nad regionom, jer su Estonija, Letonija i Litvanija i dalje znatno zavisne od nafte i gasa iz Rusije.

Foto: Deutsche Welle

Estonija: Četvrtina od 1,3 miliona stanovnika ove države ruskog je ruskog porijekla. Ova zemlja je bogata šumom i ima više od 1.500 ostrva. Estonija se inače smatra zemljom koja važi za odskočnu dasku za internet preduzetnike.

Letonija: Za vrijeme Sovjetskog Saveza ova zemlja bila je visoko industrijalizovana i kao magnet privlačila ruske useljenike. Više od četvrtine stanovnika, a ima ih oko dva miliona, danas govori ruski jezik. Letonska privreda se uglavnom ogleda u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.

Litvanija: Litvanija je sa svojih tri miliona stanovnika bila prva zemlja koja je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Međutim, i danas postoje tIJesne privredne veze sa Rusijom. Rusija je najveći trgovinski partner ove zemlje. Skoro 18 odsto litvanskog izvoza odlazi u susJednu zemlju.

Susjedi EU

Između EU i Rusije nalaze se Bjelorusija, Ukrajina i Moldavija. Bjelorusija je već član ruske carinske unije, dok članstvo još uvijek izbjegavaju Ukrajina i Moldavija.

Bjelorusija: Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Belorusija je 1991. proglasila nezavisnost. Od 1994. godine čeličnom rukom vlada Aleksander Lukašenko, koji ne dozvoljava privatizaciju državne imovine i koji ima veliki interes od tijesnih odnosa sa Rusijom. Inače, u Bjelorusiji skoro i da nema preduzeća koje je u privatim rukama. Bjelorusija je zavisna od ruske nafte. Transport nafte i gas iz Rusije u Evropu se većim dijelom odvija preko Bjelorusije.

Ukrajina: Ako izuzmemo aktuelna dešavanja na Krimu, onda bi se moglo reći da je Ukrajina, kada je o jeziku, istoriji i politici riječ, duboko podijeljena zemlja. Ruski jezik je za skoro trećinu stanovništva maternji jezik. Istočni dkio zemlje, u kojem se govori ruski jezi, pro-ruski je orjentisan. Ukrajina je Rusiji važna zbog snabdjevanja životnim namirnicama, a ujedno je i raskrsnica za izvoz ruskih energenata. Zemlja je važan snabdjevač vodom i strujom poluostrva Krim.

Foto: Deutsche Welle

Moldavija: U Moldaviji živi oko četiri miliona stanovnika. Zemlja je do 1940. godine pripadala Rumuniji sve dok je nije anektirao Sovjetski Savez. Moldavija ima veliki potencijal za podjele unutar same zemlje, a posebno u regionima Prednjestrovlje i Gagauzija. Prednjestrovlje se nalazi na istoku zemlje uz samu granicu sa Ukrajinom i ima oko 200.000 stanovnika – etnička mješavina Moldavaca, Ukrajinaca i Rusa. Godine 1990. samo godinu dana prije raspada Sovjetsog Saveza, Prednjestrovlje je proglasilo nezavisnost od Republike Moldavije, jer je postojao strah da će se Moldavija ponovo priključiti Rumuniji. Rusija je subvencionirala penzije u Prednjestrovlju i finansirala trupe u regionu. Na spornom referendumu 2006. godine, 97 odsto stanovništva se izjasnilo za priključenje Ruskoj Federaciji.

Gagauzija je druga autonomna oblast u Republici Moldaviji koja se nalazi pod ruskim uticajem. U regionu živi oko 155.000 ljudi, a većina su Gagauzi, etnička grupa turskog porijekla pravoslavne veroispovesti. Na referendumu održanom početkom 2014. godine, odlučivalo se o bliskijim odnosima sa Rusijom i člastvu u Putinovoj - Evroazijskoj uniji. Skoro 99 odsto birača se izjasnilo protiv Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju sa EU.

U nastojanju da uspostavi tješnji kontakt sa Republikom Moldavijom, EU sa vladom pregovara o Sporazumu o asocijaciji i pridruživanju. Rusija želi obrnuto i Moldaviju poziva u članstvo Carinske unije.

Kakvaz

Kavkaski region je spoj Evrope i Azije i smatra se jezički i kulturno najraznovrsnijim regionom na svijetu, ali i žarištem konflikata. Za razliku od Azerbejdžana, većina država regiona u postsovjetskom vremenu, privredno nije stala na svoje noge što je dovelo do velikih socijalnih nemira.

Ruski uticaj na region je i dalje enorman. Najveći problemi postoje u Abhaziji, Južnoj Osetiji, Ingušetiji, Čečeniji i Dagestanu.

Foto: Deutsche Welle

Abhazija: Abhazija je 1999. godine proglasila nezavisnost od Gruzije koja region i dalje smatra otpadničkim. Rusija pokušava da iskoristi svoj uticaj i za relativno kratko vrijeme investira novac u Abhaziju, koja ima oko 250.000 stanovnika. Od 2010. godine su u Abhaziji stacionirane ruske rakete za protivazdušnu odbranu.

Južna Osetija: Južna Osetija je nakon što ju je Rusija priznala kao nezavisnu državu poslije rata u Gruziji 2008. još uvijek izolovana i od ruskog novca zavisna enklava. Nezaposlenost je visoka isto kao i cijene. Južna Osetija se godinama zalaže za ulazak u Rusku Federaciju. Region ima oko 70.000 stanovnika.

Ingušetija: Ingušetija je autonomna republika unutar Ruske Federacije. Većina od oko 400.000 Inguša su muslimani. Važnu ulogu u društvu ima plemensko porijeklo.

Čečenija: Čečenija je nezavisnost od Rusije proglasila 1991. godine. Tri godine kasnije je Kremlj poslao trupe kako bi ponovo uspostavio svoj autoritet. Uslijedio je prvi čečeski rat u kojem su poražene ruske snage. Rat je trajao do 1996. godine. Međutim, ruske trupe se u Čečeniju vraćaju 1999. godine. Bez obzira na ruske finansijske injekcije za obnovu, nezaposlenost i siromaštvo, rasprostranjeni su u cijeloj zemlji. U Čečeniji živi oko 1,25 miliona ljudi.

Dagestan: Dagestan je kao i Ingušetija i Čečenija autonomna republika unutar Rusije u kojoj uglavnom žive muslimani. Iako je 3,5 odsto od ukupno tri miliona stanovnika ruskog porijekla, ruski jezik je službeni jezik. Glavni industrijski sektori su proizvodnja nafte i gasa kao i ribolov. Vlasti u zemlji su lojalne Moskvi, ali i veoma korumpirane.

Galerija

Bonus video: