Relativno čist pogled na nebo Londona, kojim je nekada dominirala Katedrala Svetog Pavla, a kasnije poslovna četvrt Kanari Vorf i tornjevi Gerkin (krastavac) i Šard, jverovatno će postati prilično skučen, budući da je u planu izgradnja gotovo 250 visokih kula, od kojih se neke već grade.
Istraživanje arhitektonskog instituta Nju London arhitekčr (NLA) pokazuje da je u planu izgradnja 236 zgrada sa više od 20 spratova, od kojih bi 189 (80 odsto) bili stambeni objekti, piše britanski list Gardijan.
Osamnaest zgrada bile bi poslovne, osam hoteli, 13 bi imalo višestruku namjenu, a jedan od tornjeva bio bi obrazovni institut.
NLA saznaje da je izgradnja 48 odsto datih objekata već odobrena, a 19 odsto već je u izgradnji. U radikalnoj transformaciji neba nad Londonom, 36 novih kula imaće između 40 i 49 spratova, a 22 više od 50 spratova.
Dom 23 odsto novih tornjeva biće Tauer Hamlets u istočnom Londonu, a projekti u istočnom i centralnom dijelu grada čine 77 odsto ukupnih, iako je značajan dio kula planiran i u južnom dijelu grada. U Tauer Hamletu, Lambetu, Grinviču, Njuhamu i Sautvorku nalaziće se 140 od planiranih 236 kula.
NLA je pokrenuo istraživanje nakon što je gradonačelnik Londona, Boris Džonson, krajem prošle godine najavio reviziju strategije izgradnje stanova. On je tada poručio da je potrebno izgraditi 42.000 novih domova godišnje, ali da to neće značiti da će tornjevi rasti svuda po Londonu.
"Međutim, pogledali smo statistiku iz raznih dijelova grada o tome kakve zgrade su dobile građevinske dozvole i shvatili da to znači upravo to, kao u 1960-im, kada smo morali da izgradimo brdo domova, sada ćemo ići mnogo dalje u visinu nego što su mnogi u Londonu mogli da zamisle", navodi NLA.
"Nemamo ništa protiv kula, ali moramo da razumijemo njihov uticaj i da osiguramo da imamo sistem planiranja koji uključuje viziju budućnosti grada i kontrolu razvoja, da bi on bio razuman", rekao je direktor NLA, Piter Mari.
U gradu u kom su oblakoderi uglavnom poslovne namjene, raste tražnja takvih objekata za stanovanje. Tu tražnju dijelom podstiču kupci stanova iz istočne Azije, gdje su visoke zgrade odavno dio urbanog pejzaža.
Zamenik gradonačelnika zadužen za planiranje, Ser Edvard Lister, navodi da strateški pristup zahteva balansiranje između zaštite pogleda na grad i potrebe da se u narednih nekoliko godina obezbijedi dom za još milion ljudi i više od 500.000 novih radnih mjesta. "Ne možemo da uvedemo neku vrstu veta na pogled na grad i blokiramo investicije", rekao je on.
"Ključno pitanje u diskusiji o izgradnji u Londonu je to da li zgrada predstavlja pozitivan doprinos urbanističkom pejzažu grada i da li se uklapa u vrijednosti koje cijenimo, istovremeno nam pomažući da osiguramo prosperitet za London i njegove gradjane", poručio je Lister.
NLA, koji ispituje koliko se građanima dopadaju visoke zgrade, vjeruje da javnost takve zgrade sada prihvata mnogo lakše nego ranije.
"Mišljenje o tornjevima je danas dosta pozitivnije nego što je bilo 1960-ih, jer je sada arhitektura interesantnija, a ranije je postojalo opšte protivljenje visokim zgradama. Vjerujem da su zgrade kao Gerkin, koju ljudi mahom vole, vratile vjeru građana u sposobnost arhitekata da osmisle zgrade koje će poboljšati pogled na grad, umjesto da ga upropaste", navodi Mari.
Najviša zgrada u EU trenutno je londonski oblakoder Šard, visok 305 metara.
Galerija
Bonus video:
