Suštinsko pitanje za budućnost Krima gdje se sjutra održava referendum o pripajanju tog poluostrva Rusiji, jesu posljedice po privredu ako njegovi građani odluče da prekinu veze s Ukrajinom.
Nedjelju dana prije referenduma, jedan ruski parlamentarac najavio je da je Moskva spremna da sa više od milijardu dolara podrži Krim, poluostrvo na jugu Ukrajine, koje ima strateški prilaz Crnom moru i koje je sada de fakto pod ruskom kontrolom, piše agencija Frans pres.
S druge strane, Kijev obećava da če "pokriti sve budžetske troškove Krima" koji će, kako je najavio ukrajinski ministar finansija Oleksandr Šlapak, "biti finansiran kao i do sada".
Nafta i gas stižu od Ukrajine
Ukrajina obezbjeđuje stanovnicima Krima kojih ima oko dva miliona, 85 odsto vodnih resursa i 82 odsto energije, kaže za Frans pres stručnjak Mihailo Gončar iz kijevskog centra Nomos.
"Potrebe za gasom na Krimu pokriva državna kompanija Čornomornaftogas koja svake godine izvuče 1,6 milijardi kubni metara prirodnog gasa", ističe Gončar.
Ako se Krim pripoji Rusiji, upozorava Gončar, Moskva "neće moći da kratkoročno nadoknadi resurse koje Ukrajina obezbjeđuje Krimu zato što ne postoji infrastruktura između Rusije i Krima".
Strah od loše turističke sezone
Krim, glavna destinacija ruskih turista za vrijeme Sovjetskog Saveza, i dalje privlači posjetioce, pa je turizam jedan od glavnih stubova privrede tog poluostrva.
Međutim, dolaskom ruskih vojnika i ratnih brodova, ljetovališta poput Jalte i Jevpatorije već se plaše velikih gubitaka i loše turističke sezone.
Alušta, jedno od najpopularnijih ljetovališta na Krimu (foto: Reuters)
"Mnogi su odlučili da ne idu na Krim zato što je opasno, zato što nije bezbjedno", objašnjava ukrajinska novinarka Sevgil Muzajeva i podsjeća da je samo prošle godine bilo više od dva miliona turista. "Šta če biti ove godine? Ne smijem ni da pomislim" Firme koje rizikuju da izgube svoje klijente ako se Krim pripoji Rusiji, "šokirane su ovom situacijom, ne mogu da vjeruju šta se dešava. Do juče je to bila ukrajinska teritorija, a sada su tu vojnici, tik pored kancelarija, ruske zastave su u opštinama, školama", navodi Muzajeva.
Ekonomija će oslabiti
Pored turizma, jedan od pokretača krimske ekonomije je poljoprivreda, koja "zavisi od vodnih resursa iz ostatka Ukrajine", kaže predsjednik Fonda za razvoj Krima Oleksij Šorik.
"Smiješno je reči da če biti ulaganja ako se nastave nemiri. Krim je izgubljena teritorija za ekonomski razvoj", dodaje on.
Frans pres podsjeća da su samoproklamovane vlasti Krima najavile u srijedu da če početi sa zaplenom ukrajinskih državnih preduzeća, ali ne i privatnih firmi.
Ukrajina svake godine daje 220 miliona eura Krimu, kaže Frans presu zamjenik direktora nevladinog centra Razumkov iz Kijeva i bivši zamjenik šefa ukrajinske diplomatije Valerij Čali.
Oni smatra da i ako Moskva da 1,1 milijardi dolara Krimu kao što je najavila, "to neće biti dovoljno za podršku novim vlastima i za socijalne garancije građanima Krima", posebno po pitanju penzija i plata.
Za razliku od Krima, Ukrajina neće osetiti neku razliku po pitanju ekonomije u slučaju pripajanja poluostrva Rusiji.
"Krimska privreda u bruto domačem proizvodu (BDP) ne premašuje tri odsto, pa za sada to nije veliki gubitak, ali će se to na duži vremenski period više osjetiti", upozorava Čali.
Krimski parlament je zakazao za 16. mart referendum na kojem če se građani izjasniti o pripajanju tog crnomorskog poluostrva Rusiji. Odluka o referendumu je doneta pošto je prozapadna opozicija smenila vlast u Ukrajini.
Galerija
Bonus video:
