Šefovi država i vlada zemalja članica EU okupili se u Briselu da bi još jednom pokušali da usaglase stavove o ukrajinskoj krizi, ali postoje značajne razlike.
“Dokazaćemo da možemo da pomognemo narodu Ukrajine, a Rusija mora da zna da će za svoje ponašanje snositi posljedice”, rekao je novinarima britanski premijer Dejvid Kameron.
Ipak, uprkos opštoj verbalnoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i osudama Rusije zbog vojne intervencije, evropski lideri se ne slažu kakve mjere treba primijeniti prema Moskvi, što je izbilo na vidjelo još prije nego što je samit počeo.
"Rusija je opasna i nepredvidiva i mora biti zaustavljena inače će neko od nas biti sledeći. treba joj uvesti oštre sankcije”, rekla je litvanska predsjednica Dalija Gribauskajte.
Sa druge strane, vodeće zapadnoevropske zemlje, predvođene Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom žele da ukrajinsku krizu riješe kroz dijalog sa Moskvom i upućivanje međunarodnih posmatrača, a sankcije za sada smatraju kontraproduktivnim.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u društvu Hermana van Rompeja, predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja (foto: Reuters)
"O sankcijama treba razgovarati, ali još ima mesta za dijalog”, rekla je novinarima njemačka kancelarka Angela Merkel i založila se za formiranje kontakt grupe koja bi posredovala između Moskve i Kijeva.
Sličan stav iznio je uoči samita i francuski predsjednik Fransoa Oland, čija je zemlja nedavno sklopila nekoliko milijardi eura vrijedan ugovor o izvozu vojne opreme u Rusiju.
Osim što ne žele da uvođenjem sankcija zatvore kanal komunikacije sa Rusijom, u Briselu se pribojavaju da bi sankcije pogodile i EU, jer na Rusiju otpada oko četvrtina ukupne trgovinske razmjene sa ostatkom svijeta.
Na to ih je juče podsjetio ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov, koji je izjavio da bi svako uvođenje sankcija Moskvi izazvalo “protivmjere”.
Stoga će se evropski lideri, osim usvajanja paketa ekonomske pomoći Ukrajini koje je juče predložila Evropska komisija, najvjerovatnije uzdržati od bilo kakvih drastičnih poteza prema Moskvi, kažu diplomatski izvori Tanjuga.
Kao jedna od mjera prema Rusiji koje bi mogle da budu usvojene danas pominje se zamrzavanje pregovora o viznoj liberalizaciji, što svakako neće mnogo zaboljeti Moskvu, jer su ti pregovori ionako već duže vrijeme u ćorsokaku, ali će evropskim liderima poslužiti kao dokaz da su Vladimiru Putinu poslali “jasan signal”.
Aksjonov: Proruske snage blokirale sve ukrajinske vojne baze
Premijer Autonomne Republike Krim Sergej Aksjonov izjavio je danas da proruske snage kontrolišu sve strateške prilaze poluostrvu i da su blokirale sve ukrajinske vojne baze koje se još nijesu predale.
"Bezbejednosnim snagama i policiji priključilo se 11.000 pripadnika samoodbrane, a krimska vlada je u stalnom kontaktu sa ruskim zvaničnicima", rekao je Aksjonov.
Pripadnici proruskih snaga (foto: Reuters)
Vjeruje se da su ako ne svi, onda većina njih Rusi, iako su i ruski predsjednik i ministar odbrane demantovali da su uputili snage na Krim, navela je agencija AP.
Krimske vlasti su u nedjelju objavile da je većina ukrajinskih jedinica stala na stranu proruskih snaga "bez ijednog ispaljenog metka" i upozorile komandante nekoliko jedinica koje su ostale vjerne Kijevu da će biti podvrgnuti krivičnoj odgovornosti ukoliko odbiju da se predaju.
NATO je suspendovao sve kontakte sa Rusijom.
EU uvela sankcije Janukoviču i saradnicima
Evropska unija saopštila jutros da se sankcije koje je uvela Ukrajini, odnose i na predsjednika Viktora Janukoviča, objavivši zvanično imena i ostalih osoba.
EU je saopštila da sankcioniše 18 osoba, funkcionera bivšeg ukrajinskog režima i da zamrzava sredstva koja su pronevjerili.
Na listi su, pored Janukoviča, njegovi najbliži saradnici, među njima bivši ministar unutrašnjih poslova, pravde, državni tužilac, šef bezbjednosnih službi i Janukovičev sin Oleksandr.
Sankcionisani su još bivši premijer Ukrajine Mikola Azarov i njegov sin, prenio je AP.
Viktor Janukovič sa svojim sinom Oleksandrom (foto: Reuters)
Evropski savjet odlučio je juče da uvede sankcije funkcionerima bivšeg ukrajinskog režima a njihova imena su rano jutros i objavljena u zvaničnom biltenu.
EU navodi da su ti zvaničnici identifikovani da su umiješani u pronevjeru državnih sredstava i da sankcije uključuju mjere za pokušaj vraćanja tih sredstava.
Sankcije su prvobitno uvedene na 12 mjeseci.
Švajcarska je već odlučila 28. februara da zamrzne imovinu Janukoviča i 19 zvaničnika bivšeg ukrajinskog režima, među kojima je i sin bivšeg predsjednika čija imovina je procijenjena na preko 500 miliona dolara i koji u Švajcarskoj ima firmu specijalizovanu za prodaju ukrajinskog uglja.
Vođe država Evropske unije danas će u Briselu nastojati da sagledaju kako se može riješiti ukrajinska kriza, uključujući bar dijelom neminovnu saradnju s Rusijom.
Na zasijedanje šefova država ili vlada EU je pozvan i ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
EU je prijetila da će uvesti ciljane sankcije protiv ruskih zvaničnika ukoliko se ne preduzmu konkretne mjere za smirivanje situacije na Krimu do današnjeg samita.
Savjet bezbjednosti UN takođe je najavio novi sastanak danas o ukrajinskoj krizi, navele su diplomate.
Sastanak će početi u 14.30 po lokalnom vremenu u Njujorku (20.30 po centralnoevropskom vremenu).
To će biti četvrti sastanak SB od prošlog petka.
Galerija
Bonus video:
