Desetine mrtvih, barikade dijele glavni grad sve podjeljenije zemlje, ljutite poruke između Moskve i zapadnih prijestonica, Vašington prijeti „posljedicama“, EU sankcijama, Rusija optužuje Zapad za miješanje... Ko god se sjeća bivše Jugoslavije, jasne su mu i uznemirujuće sličnosti događaja u Kijevu sa početkom sukoba u SFRJ, piše Markus Taner, novinar BIRN-a iz Londona, u komentaru aktuelnih događaja iz bivše sovjetske republike.
„Kada je u proljeće 1991. ubijeno 12 policajaca u Borovu selu, pitao sam koleginicu iz Zagreba za imena stradalih. 'Uskoro se neće moći pobrojati imena mrtvih', odgovorila mi je“, prisjeća se Taner. „Bio sam ubijeđen da su ratovi u Evropi zauvijek završeni 1945. i da će UN, Brisel, SAD ili sami Jugosloveni pronaći način da smire situaciju.“
Sličnosti situacije u Ukrajini sa Jugoslavijom postoje, ali i značajne razlike, smatra Taner navodeći to što je SFRJ bila federacija i što su Hrvati i Albanci imali razvijen snažan osjećaj za nacionalni identitet i prije njenog formiranja. Traga su ostavili i unutrašnji sukobi tokom Drugog svjetskog rata.
Ništa od toga ne važi za Ukrajinu u kojoj je stanovništvo kolektivno patilo pod Staljinovom vlašću 1930-ih i gdje su se gotovo svi, osim Rusa, Tatara i drugih manjina, donekle osjećali Ukrajincima. Međutim, iako je etnički i konfesionalni identitet manje polarizovan nego u nekadašnjoj Jugoslaviji, podjela na istok i zapad je evidentna.
Jednako zabrinjava i način na koji se Rusija i Evropa bore oko Ukrajine kao da je u pitanju neka vrsta takmičenja u kojem pobjednik dobija ekskluzivno pravo vlasništva, navodi Taner.
S obzirom na različitosti – zapadni dio u kojem se govori ukrajinski i gdje žive vjernici katoličke, unijatske i ukrajinske pravoslavne crkve i istočni dio u kojem se govori ruski i stanovništvo je mahom okrenuto ruskoj pravoslavnoj crkvi – Evropljani nisu bili dovoljno mudri ni da pokušaju Ukrajinu da tretiraju kao zemlju koja se nalazi u poziciji da se odluči između „zapadne“ odnosno „istočne“ budućnosti. To je isto kao kad bi nekog oboljelog od šizofrenije pitali koju će od svojih različitih ličnosti izabrati da zadrži za stalno.
U ovoj godini trebalo bi da se prisjetimo da je prije 100 godina, uvjerena da joj je status velike sile ugrožen austrijskom prijetnjom Beogradu, Rusija počela sudbonosnu mobilizaciju iako se nije graničila sa Srbijom. Koliko je danas vjerovatno da će se Rusija prosto povući u vezi sa Ukrajinom, sa kojom ne samo da ima dugačku zajedničku granicu, nego je i mnogi Rusi smatraju mjestom gdje je rođena prva ruska država? Ukrajina je mnogo značajnije pitanje za Rusiju nego što je Srbija ikad bila, iako Zapad smatra da Rusija ne treba da ima nikakvu stvarnu ulogu u rješenju krize.
Možda se Ukrajina može vratiti sa ivice čak i sada sa ovim brojem mrtvih, ali je cifra zastrašujuća. Jedna od mnogih lekcija iz jugoslovenskog konflikta je da kada država jednom počne da se raspada, teško ju je zaustaviti, zaključuje Taner.
Galerija
Bonus video:
