Berlin na raskrsnici

Može li se biti seksi sa 27 miliona turista?

U godini koja je tako uspješno počela, Berlin bi mogao zaraditi 400 miliona eura više nego što će potrošiti
52 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 19.01.2014. 15:00h

Prije pet godina glavni grad Njemačke nije bio grad na koji prosječan svjetski turista pomisli kad pomisli „godišnji odmor“, a u novembru 2013. bilo je tačno deset godina od kako je u televizijskom intervjuu tadašnji i aktuelni gradonačelnik Berlina Klaus Voverajt rekao o svom gradu: „Berlin ist arm, aber sexy“, Berlin je siromašan, ali seksi.

Deset godina kasnije Voverajt bi mogao reći „Berlin je bio siromašan, ali seksi“, jer Berlin više nije siromašan, a prosječni svjetski turista sve češće pomisli na Berlin kad razmišlja o putovanjima.

Sredinom novembra prošle godine berlinski Senat je istakao da je budžet grada stabilan do 2015.

„Berlin je uradio svoj domaći“, rekao je Ričard Meng, portparol Senata.

Milion turista, gostiju Berlina i Njemaca okupilo se u novogodišnjoj noći u Ulici 17. juna, između Spomenika pobjede i Brandenburške kapije, uz vatromet sa Pariskog trga, pored američke ambasade, čiji je krov postao nova turistička atrakcija od kad je preko njega do SAD stigao signal mobilnog telefona kancelarke Angele Merkel.

U godini koja je tako uspješno počela, Berlin bi mogao zaraditi 400 miliona eura više nego što će potrošiti, i sve to zahvaljujući turizmu. Portparol je u svom izvještaju naglasio da je turizam postao druga najveća gradska industrija, sa 25 miliona noćenja godišnje.

Hoće li ovo nestati: No tourist, no pisssing; Foto: Ilija Đurović

„To nas stavlja na treće mjesto, iza Pariza i Londona. I naravno, stvara poslove i novac za grad“, rekao je Meng.

Krojcberg i alternativa

Ne vide baš svi dobre strane u brojkama koje stižu iz Senata. Berlin je osim po Brandenburškoj kapiji i Fernseheturmu poznat i kao grad u kojem su utočište tražili, i još uvijek traže, mladi ljudi, umjetnici i emigranti iz čitavog svijeta. Stanovnici danas poznatih djelova nekadašnjeg Istočnog i Zapadnog Berlina, kao što su Krojcberg i Fridrihshajn, pokušavaju da održe duh po kojem je grad poznat.

Ulice Krojcberga i Fridrihshajna nisu previše čiste, ali posjetiocu koji nije došao po “selfie” fotku, imaju da ponude mnogo toga.

„U grad sam došao slučajno, prije deset godina, i dobro mi je ovdje“, kaže za “Vijesti nedjeljom” Marek, grafički dizajner koji je 2004. iz Varšave došao u Berlin. Marek kaže da se od tada mnogo stvari vrlo brzo mijenjalo.

„Prije deset godina, čak i prije pet godina, sve je bilo drugačije. Sad stanovi postaju skuplji za one koji dolaze, potražnja je ogromna, a grupe turista vide se i u Krojcbergu, u obilascima razgledaju čak i ljude po skvotovima, kao da su u zoološkom vrtu“, kaže Marek.

Nekoliko metro stanica dalje, preko rijeke Špre, u Fridrihshajnu, između napuštenih baraka na obali, u kojima su smješteni najpopularniji klubovi, barovi, hale za biciklističke akrobacije i free climbing, Berlinac Dirk pije „Berliner Kindl“ i raspoložen je za razgovor, čak i za novine. Kaže da ne viđa često grupe turista sa fotoaparatima, a Brandenburšku kapiju nije vidio godinama.

Nova godina u Berlinu: Milion gostiju

„Uglavnom sam ovdje. Ponekad se provozam tramvajem tamo ili ovamo, ali uglavnom sam u Fridrihshajnu i Krojcbergu. Nikog ne mrzim, a turiste ću mrzjeti samo ako zbog njih useru ovo ovdje, ako nam neko uništi ovo i izbaci sve ljude odavde“, kaže Dirk i pokazuje vrhom flaše piva kompleks muralima prekrivenih zgrada i baraka uz obalu rijeke Špre, do stanice Waršauerštrase, prve stanice metro linije U1.

„Ako nas nešto sjebe, to će biti Medijašpre, ili tako nešto. Turisti valjda neće“, kaže Dirk.

Dirkov strah, Medijašpre, jedan je od najvećih investicionih projekata u Berlinu, koji ima u planu da okupirane objekte (klubove, skvotove, barove) na obalama rijeke Špre isprazni i pretvori u kancelarijske zgrade, prostor za stanovanje, hotele i slične objekte. Istovremeno, Medijašpre je najveći izvor antiutopijske jeze za „alternativce“ Krocjberga i Fridrihshajna, koji već godinama organizuju proteste protiv projekta. Simbol otpora prema planu izgradnje predstavlja i poznati grafit na fasadi krojcberške zgrade koji jasno poručuje: „Fuck Off Media Spree“.

Mite i turisti

Kompletan izvještaj o broju turista koji su Berlin posjetili u prošloj godini biće objavljen u februaru, a iz organizacije „Visit Berlin“ imaju informaciju o noćenjima od januara do novembra 2013, do kad je u Berlinu prenoćilo 24,953,965 gostiju, a posljednji mjesec 2013. vjerovatno će obezbijediti još nešto više od 2 miliona gostiju. To će cifru popeti na oko 27 miliona, što je skoro 10 miliona više od broja noćenja zabilježenih 2009, samo četiri godine ranije.

„Turizam Berlina cvjeta i osnova je za ekonomski uspjeh grada“, piše na početku godišnjeg izvještaja „Ekonomski faktor za Berlin: Turizam i kongres-industrija“.

Brojke kojima se vodi grad izgledaju ovako: 2004. Berlin je od turizma zaradio 5,84 milijarde eura, a sedam godina kasnije, 2011. broj se popeo na 10,31 milijardu eura, skoro 100% više. Sa prosječnim godišnjim rastom od pet procenata Berlin u posljednjih pet godina predstavlja najveći rast po broju noćenja u Evropi.

Alin Vetendorf iz organizacije „Visit Berlin“, zvaničnog gradskog odjeljenja koje se bavi turizmom, za „Vijesti nedjeljom“ navodi ključne trenutke turizma u Berlinu.

„U 2011. godini 275.500 ljudi radilo je u turističkoj industriji, što je više od 100 odsto nego što je industrija zapošljavala 2004“, ističe Vetendorf.

Još jedan važan faktor je i novac koji ostaje gradu. Po izvještaju, gost koji prenoći u Berlinu prosječno potroši 204,70 eura. Učesnici sastanaka i kongresa sa smještajem prosječno potroše 230 eura po danu.

Zbog navedenih brojki kojim se uprava grada ponosi, svidjelo se to „alternativcima“ ili ne, Berlin će prema zvaničnim najavama stvarati poslove i novac u turizmu, i u ovoj godini nastaviće da poboljšava svoju finansijsku situaciju, a turisti će i dalje moći da biraju u širokoj ponudi grada u koji se godišnje doseli oko 30.000 stanovnika sa svih strana svijeta, od centra do preostalih skvotova, ko što poželi.

Ne dovodi svoje pse!

Za one koji su turisti, ali ne žele da se osjećaju tako, Berlin ima i organizaciju koja stvara takvu iluziju, po pristupačnoj cijeni.

„Alternative Berlin Tours“ naziv je grupe koja u zavisnosti od tarife otvoreno pokazuje prezir prema „turističkom centru“ i svoje alternativne goste vodi kroz skrivena mjesta najvažnijih berlinskih kvartova, kroz strit art i subkulturu, sve to po cijeni od „daj što daš“ za „Free tour“, do „Twilight Berlin Tour“ od 20 eura. Za ekstremnije alternativce, uz upozorenje organizatora, „Twilight Berlin Tour“ podrazumijeva noćno penjanje i ulazak u napuštena stovarišta, ostatke skvotova, kao i obilazak skvotova.

Upozorenje na ulazu u skvot Kopi, Foto: Ilija Đurović

Uprkos odrednici “alternativno”, svaki organizovani grupni obilazak ipak predstavlja turiste, koji u ovom slučaju stižu i do životnog prostora ljudi u skvotu, pod uslovom da skvotere ne zasljepljuju blicevima. Zbog novih gostiju, na preostalim berlinskim skvotovima često se mogu vidjeti znakovi za zabranu fotografisanja. Alternativni obilasci, „strejt“ obilasci, jeftine i skupe turističke ture, sve to je Berlinu u prošlih nekoliko godina donijelo mnogo novca, i pomalo neprilika.

Jednu od „turističkih“ neprilika doživio je i vodič „Alternative Berlin Tours“ dok je svojoj grupi pokazivao krojcberški park. Grupa ljudi okupljena oko vodiča u parku gledala je i “blickala” prema velikom muralu, kad je grupa „starosjedilaca“ odlučila da iskaže nezadovoljstvo. Vodič Džoni starosjediocima je pokušao da objasni da je i on sam rođen i odrastao u Krojcbergu, i da će svoj kvart pokazivati kome hoće. „Ti možeš da budeš tu, ali ne dovodi svoje pse“, odgovorio je jedan od lokalaca.

„Psi“ u ovom slučaju znači „turisti“, koje pojedini stanovnici Krojcberga, smatra Džoni, doživljavaju kao dio ozbiljnije prijetnje za svoje domove.

Aleksanderplac - 10.000 prolaznika na sat

U prvom i centralnom kvartu Berlina, Miteu, sa dvije strane Aleksanderštrase, nalaze se dva jednostavna reklamna panoa. Velikim crnim slovima na bijeloj podlozi napisano je: „Aleksanderplac – 10.000 prolaznika po satu“. Sa druge strane ulice: „Aleksanderplac – više od 100.000 vozila dnevno“.

Aleksanderplac

Za „obične“ turiste ponuda je uobičajena. Turističku turu „Berlin Circle City Tour“ turista plaća od 20 do 39 eura. Na put prema Brandenburškoj kapiji grupe kreću uglavnom od popularnog Fernseheturma, televizijskog tornja, prema ulici Unter den Linden, bez prevelikog zadržavanja na „Muzejskom ostrvu“, jedinstvenom kompleksu muzejskih zgrada.

Grupe sa vodičima ulicom Unter den Linden hitaju prema Brandenburškoj kapiji i Bundestagu, sa pauzom u popularnoj Fridrihštrase, uz obilazak turističke atrakcije „Checkpoint Charlie“, mjesta na kojem su fotoaprati uglavnom okrenuti prema statistima u starim američkim uniformama na punktu koji predstavlja dio najpoznatije granice između Istočnog i Zapadnog Berlina tokom Hladnog rat. Na kraju, turisti konačno stižu i do Brandenburške kapije, „berlinskog Ajfelovog tornja“.

Galerija

Preporučujemo za Vas