Zatvoreni grčki ekstremi ljevičar, osuđen na šest kazni doživotnog zatvora kao terorista i likvidator, nestao je tokom novogodišnjeg odsustva.
Njegov nestanak naveo je Vladu Grčke da hitno preispita zatvorski sistem.
Bjekstvo je danas izazvalo opštu potragu po Grčkoj i prisilio ministra javnog reda da prizna da je u Grčkoj opasnost od domaćih terorista i dalje velika.
Vlasti kažu da se Hristodulos Ksiros (55) nije u ponedjeljak javio - što je morao - policijskoj stanici na sjeveru Grčke koja je bila zadužena da ga nadzire dok je na odsustvu iz zatvora.
On je osuđen 2003, zajedno s dvojicom svoje braće, jer je tvrdio da je bio pripadnik najdugovečnije i najsmrtonosnije grčke terorističke ogranizacije "17. novembar".
Do sada je izdržao deset godina zatvorske kazne na koju je osuđen zbog svoje tvrdnje da je bio umiješan u niz napada bombama, raketama i vatrenim oružjem na domaće i strane ličnosti i ustanove.
Ksirosov advokat, Frangiskos Ragusis, rekao je da smatra da je njegov klijent koji je tvrdio da je politički zatvorenik, nema namjeru da se vrati u atinski zatvor "Koridalos".
"Koliko sam razumio.., donio je (Ksiros) političku odluku koja je u potpunosti u skladu s njegovom političkom aktivnošću", rekao je advokat za privatnu atinsku televiziju "Skaj".
Auto koji je koristio Ksiros, policija je našla 200 kilometara od Halkidike koju nije smio da napušta tokom zatvorskog odustva.
Vladini zvaničnici kažu da će preispitati propis po kojem odsustvo iz zatvora mogu dobiti čak i oni koji su osuđeni za terorizam i druga najteža krivična djela.
Po tom propisu, zatvorenici koji izdržavaju doživotne kazne, pošto u zatvoru provedu najmanje osam godina, mogu dobiti odustvo od nekoliko dana pod uslovom da su uprava zatvora i pravosudni organ ocijenili da nije vjerovatno da će pobjeći ili izvršiti krivično djelo.
Ksiros je do sada tako dobio šest izlazaka, i uvek se tokom odsustva javljao policiji, i na vrijeme vraćao u zatvor.
Organizacija "17. novembar" čija je platforma bila mješavina antikapitalističke ekstremno-ljevičarska ideologije, nacionalizma i populizma, ponosila se time što je ubila 23 čovjeka od 1975. do 2000. godine. Žrtve su bile prominentne strane diplomate, domaći i strani privrednici i policajci.
Kada je 2000. godine usred dana na ulici ubila britanskog vojnog atašea u Atini jer je bio uključen u planiranje napada NATO na SR Jugoslaviju 1999, organizacija "17. novembar" je zaustavljena nizom hapšenja 2002. godine uz angažovanje specijalne britanske policijske jedinice. Povod za sveobuhvatnu akciju je bila bezbjednosna priprema za Olimpijske igre u Atini 2004.
Maratonsko suđenja uhapšenima, uz TV-prenos, pokazalo je da među njima nije bilo vodećih članova "17. novembra", da neki od optuženih nisu učestvovali u akcijama, niti znali detalje o njima, a neki su, kao i Ksiros, tvrdili da "politički pripadaju" toj organizaciji i pred sudom prkosno I samoinicijativno preuzimali odgovornost za likvidacije što je uzeto kao dokaz krivice.
Poslije tog suđenja, nastalo je zatišje u terorističkim napadima i trajalo do 2009. godine kada je niz manjih, anarhističkih grupa ponovo počelo slične, mada haotične i nasumične napade bombama i vatrenim oružjem, u kojima je poginulo šest ljudi.
Ministar javnog reda Nikos Dendias je izrazio zabrinutost zbog bjekstva Ksirosa: "Nažalost, naša zemlja ima veliki problem s domaćim terorizmom", rekao je on danas.
Bonus video:
