zapošljavanje

"Godina užasa" na tržištu rada EU

"Tržišta rada su tako zatvorena da mladi tu nemaju šanse. Može se reći da je budućnost omladine žrtvovana na oltaru prošle generacije“
3 komentar(a)
Ažurirano: 28.12.2013. 18:16h

Godina iza nas bila je pravi horor za evropska tržišta rada. Nezaposlenost je u okviru euro-zone bila preko 12 odsto, što je najviša vrijednost od kako se vrše zajedička mjerenja za ovu monetarnu uniju 17 zemalja. Posebno su teško pogođene države na jugu Evrope: Portugalija, Španija, Italija i Grčka, objašnjava grčki poslanik Konstantinos Karakunis.

Njegova domovina i dalje grca u ekonomskim problemima: „U Grčkoj se zaista dešava humanitarna katastrofa. Nezaposlenost je ogromna, negdje oko 27 odsto. Kod mladih je na 60 odsto. To je nešto nezapamćeno. Znam da i Španija ima slične probleme“, kaže ovaj grčki političar.

U 2014. godini, kako tvrdi evropski komesar Oli Ren, ekonomija euro-zone trebalo da polako počne da raste. Istovremeno, Ren upozorava da neće biti naglih promjena na tržištu rada, odnosno da će broj nezaposlenih ostati na istom nivou.

Predsjednici i premijeri evropskih zemalja su se u više navrata sastajali i dogovarali o borbi protiv nezaposlenosti, pogotovo među mlađima od 25 godina. Međutim, ti razgovori još nisu urodili plodom. Posljednji samit te vrste održan je novembra mjeseca u Parizu, gde je predsjednik Francuske Fransoa Oland pomenuo tri „ključne riječi“ koje privlače pažnju političara: “To je riječ 'brzina', zato što je stvar hitna. Zatim 'solidarnost', jer ne želimo da izgubimo čitavu jednu generaciju. I konačno, to je 'kvalitet', jer želimo samo obrazovanje koje mladima daje pravu perspektivu.“

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc upozorio je političare da kriza na tržištu rada nosi ozbiljne posljedice:

"Ovaj problem ne dotiče samo mlade, već i njihove porodice i njihove roditelje. Društvo koje ima dovoljno sredstava da spasi svoje finansije i svoju valutu trebalo bi da bude sposobno i da mladim ljudima pruži pouzdanu i trajnu šansu.“

Ispitivanje evropske agencije za statistiku Eurostat pokazuje da je Martin Šulc u pravu. Naime, rizik od siromaštva drastično je porastao – ugrožena je jedna četvrtina svih Evropljana, odnosno 125 miliona ljudi. Agencija Eurostat tvrdi da su ugroženi i dugotrajni ciljevi EU, nazvani Agenda 2020.

Država garantuje posao ili školovanje

Premijeri i predsednici su se dogovorili da ulože dodatnih šest milijardi eura u zapošljavanje i obrazovanje mladih. Doduše, taj novac će biti upotrijebljen samo u regionima gdje je nezaposlenost među mladima veća od 25 odsto. Najuticajniji evropski političari, uključujući tu i Angelu Merkel i Fransoa Olanda odlučili su se na nivou Evropske unije mladima „garantuje posao“.

Drugim riječima, svaki mladi čovjek bi trebalo da u roku od četiri mjeseca po završetku škole nađe pripravničko mjesto, da produži školovanje, ili da ode na praksu. Mnogi stručnjaci za tržište rada to su doživjeli kao lijepu ideju koju je teško sprovesti u praksi. Među njima je i italijanski stručnjak Masimiliono Mašerini, koji radi za jedan istraživačkui institut u Dablinu.

"Mnoge države članice nemaju institucije koje mogu da pruže takvu vrstu usluge. Upravo te iste države imaju visoku stopu nezaposlenosti, a zbog privredne situacije više nemaju sredstava.“

Još se ne zna koliki će biti učinak ove inicijative među mladima.

„Radna mjesta ne stvaraju političari“

Finski ministar za Evropsku uniju Aleksandar Stub ostaje skeptičan: „Evropa i države članice nisu odgovorne za privredni rast. Za to bi u Njemačkoj trebalo da se pobrinu njemački radnici i njemački preduzetnici. Moramo da donesemo zakone koji će to podržati u Evropskoj uniji i u državama članicama“ kaže Stub.

Finski ministar pod tim podrazumijeva ukidanje nepotrebnih propisa, niži porezi i manje zaduživanja. Finska trenutno takođe ima povećanu stopu nezaposlenosti i prolazi kroz bolnu rekonstrukciju industrije.

I istraživač tržišta rada Masimililano Mašerini ne podržava kratkoročne mjere ni skupe programe za zapošljavanje. On smatra da bi članice Evropske unije, uključujući tu i italiju, trebalo da se same reformišu, a ne da se obraćaju Briselu. Mašerini tvrdi da mnogi problemi potiču iz strukture u samim zemljama i da su bili vidljivi još prije svjetske krize.

Mladi žrtvovani zbog odraslih

"Mnogim državama-članicama potrebne su reforme tržišta rada, da bi riješile svoje probleme. Tržišta rada su tako zatvorena da mladi tu nemaju šanse. Može se reći da je budućnost omladine žrtvovana na oltaru prošle generacije“, kaže Mašerini. Mnogi radnici su bili isuviše dobro zaštićeni od otkaza, a kod zapošljavanja novih radnika često je veoma teško sklopiti fleksibilan radni ugovor.

Ipak, donekle pomažu projekti koje sprovodi privatni sektor. Naime, u Španiji i Grčkoj nastaju novi centri za sticanje kvalifikacija uz pomoć njemačkih firmi, a te firme vrše i selekciju i nude pripravnička mjesta u Njemačkoj. Međutim, to nije dovelo do velikog preokreta, makar tokom 2013. godine. Tek dva do tri odsto svih Evropljana rade u inostranstvu, uprkos tome što su u EU otvorene granice. Nadležni komesar Evropske unije Laslo Andor najavio da namjerava da smanji birokratske prepreke za zapošljavanje u inostranstvu tokom sljedeće godine. Sljedeći samit koji će se baviti nezaposlenošću planiran je za kraj marta 2013, kada će Evropskom unijom predsjedavati Grčka.

"Tada moramo da imamo konkretne rezultate“, kaže grčki poslanik Konstantinos Karakunis.

Preporučujemo za Vas