Njemačka spremna za izbore: 34 partije u jurišu na vlast

Na ovim izborima učestvovaće i oko 65.000 birača koji žive u inostranstvu, a statistika kaže da će devet odsto birača predstavljati Njemci migrantskog porijekla
0 komentar(a)
Njemačka izbori, Foto: Beta/AP
Njemačka izbori, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 31.08.2013. 09:30h

Na saveznim izborima u Njemačkoj zakazanim za 22. septembar učešće će uzeti 34 partije i 4.451 izborni kandidat.

O tome ko će vladati Njemačkom u narednom četvorogodišnjem mandatu odlučiće 61,8 miliona birača.

Njemačka je u granicama od Alpa do Baltika podijeljena na 299 izbornih okruga, a kada je riječ o tehničkoj strani izbora, poslovično dobri organizatori Njemci imaće i oko 10.000 mjesta u velikim bolnicama, staračkim domovima, ali i zatvorima i drugim institucijama gdje će se moći glasati.

Njemačka ima komplikovan izborni sistem, kakav postoji samo još u Mongoliji i na Novom Zelandu. To je mješavina proporcionalnog i većinskog, u kome svaki birač ima dva glasa i prvim bira političku ličnost, za takozvane direktne mandate u Bundestagu, a drugim glasom partiju

Na ovim izborima učestvovaće i oko 65.000 birača koji žive u inostranstvu, a statistika kaže da će devet odsto birača predstavljati Njemci migrantskog porijekla.

Njemačka ima komplikovan izborni sistem, kakav postoji samo još u Mongoliji i na Novom Zelandu. To je mješavina proporcionalnog i većinskog, u kome svaki birač ima dva glasa i prvim bira političku ličnost, za takozvane direktne mandate u Bundestagu, a drugim glasom partiju.

Ali tu su i takozvani „pretekli mandati“. Naime, Njemačka je podijeljena na 299 izbornih okruga i isto toliko direktnih mandata u Bundestagu. Kada se, međutim, desi da neka partija dobije više direktnih mandata od broja koji joj pripada na osnovu procentualnog uspjeha, postignutog „drugim glasom“, onda se ta razlika računa kao takozvani „pretekli mandati“.

Stručnjaci tvrde da nema baš puno Njemaca koji dobro poznaju izborni sistem svoje države i da često na izborima ima dosta nevažećih listića - upravo iz tog razloga.

U Nemačkoj se, prema Ustavu iz 1949. godine, donijetim uz živo sjećanje na strahote Drugog svjetskog rata, niko na visokoj funkciji, ni predsjednik države niti, pak, savezni kancelar ne bira direktnim glasanjem građana, već samo u Bundestagu ili u Saveznoj skupštini, ustavnom organu zemlje koji se sastaje samo jednom u pet godina i to radi izbora šefa države.

Bonus video: