Federalna služba bezbjednosti (FSB), nasljednica nekadašnjeg KGB-a prošle nedjelje je ispitivala ruske državljane zaposlene u njemačkoj ambasadi u Moskvi kako bi od njih iznudila informacije. Prije nekoliko godina, piše Špigl, takav razvoj događaja bio bi nezamisliv - jer bi prije nekoliko godina "njemački prijatelj" Putin zabranio pripadnicima FSB-a da šikaniraju Njemce.
Njemačko-rusko ledeno doba počinje da vlada i u drugim oblastima, ne samo u regularnim sukobima špijunažnih i kontrašpijunažnih institucija.
Tako je visoka parlamentarna delegacija CDU u posljednji trenutak bila suočena sa serijom otkazanih susreta: prošle nedjelje su se obreli u službenoj, dogovorenoj, posjeti Moskvi, ali odjednom niko nije imao vremena da razgovara sa njima, piše Špigl.
U bulevarskim dnevnicima objavljuju se foto-montaže "gole" Angele Merkel, ili se pišu komentari u kojima se "doprinos" sa ruskih bankovnih računa za rješavanje kiparske ekonomske krize upoređuje sa oduzimanjem imovine njemačkih Jevreja u vrijeme Trećeg rajha.
Šef spoljnopolitičkog odbora ruske Dume, Aleksej Puškov optužuje Njemačku da forsira novo tumačenje Hitlerovog napad na Rusiju u ljeto 1941. i na taj način "još jednom pokušava da promijeni istoriju" - povod je serija "Naše majke, naši očevi" koja se prikazuje na njemačkim televizijskim kanalima.
Iz službenih krugova oko kancelarke Merkel u tom svijetlu se tumači i nedavno ometanje rada Zadužbine Konrad Adenauer u Petrogradu, kada su vlasti konfiskovale kompjutere ove nevladine organizacije bliske CDU.
"Merkel je vidljivo izgubila iluzije u pogledu razvoja političke i društvene situacije u Rusiji, ali ne bi htjela da ruši mostove sa Moskvom", zaključuje njemački list.
Trenutni razvoj odnosa dvije zemlje, koji Špigl opisuje kao njemačko okretanje od Rusije, dok austrijski Di Prese, naprotiv, definiše kao ruski zaokret (negativni) prema Njemačkoj.
Pri tome se austrisjki list poziva na taj isti, relativno kratki tekst u Špiglu, da bi dao puno širi i dalekosežniji komentar o tome šta se ovog trentuka događa u Rusiji.
"Novo ledeno doba zavladalo je ne samo u odnosima Moskve i Berlina, već generalno i u odnosima Rusije i Zapada", tvrdi Di Prese.
"Prošla su vremena, kada je u Berlinu vladao Putinov prijatelj Šreder, prošla su vremena kada je Pariz pljeskao Putinu i kada mu Berluskoni nije držao lekcije iz zaštite ljudskih prava - prošla su vremena kada je Putin 2009. slavio novo otopljenje odnosa sa Vašingtonom".
Kako je došlo do toga, pita se Di Prese?
"Tako da je kompromisima sklon Medvedev popustio pod pritiscima svog mentora Putina", pa Moskva više nema zajednički bezbjednosni program sa Vašingtonom i "više nije spremna da toleriše američke intervencije u kriznim područjima svijeta."
Ni Evropska unija nije ostala pošteđena od novog pogoršavanja odnosa s Moskvom - iako ekonomski blisko povezane, između njih se dnevno otvaraju novi rovovi.
Razlozi su brojni, tvrdi Di Prese.
Kao prvo, mnoge EU zemlje, koje su se našle u finansijskim nevoljama, sada zavise od Brisela - odnosno od Berlina - više nego ranije, "pa ih nije lako uvući u, Moskvi tako drage, bilateralne igrice, koje Rusija igra da bi napakostila zajedničkoj spoljnopolitičkoj platformi EU".
Kao drugo, dužnička EU-kriza je dovela do toga da se Unija više nego prije bavi sama sobom, "pa nema vremena da se posveti njegovanju ruskog ega kome nikada nije dovoljno izjava ljubavi i konstantne pažnje".
Ali, ne radi se samo o ekonomiji, finansijama ili politici, već i generalno o sistemu vrijednosti u ruskom društvu, koji se sve više distancira od onoga na Zapadu.
Austrijski list se poziva na izjavu Alekseja Makarkina iz Moskovskog instituta za političke tehnologije, koji kaže da nije toliko sporno što zapadna društva "rade", već to što su "postala":
"Prije su se naši građani i naše društvene elite orijentisale prema Zapadu, zato što su ga doižvljavale kao respektabilnog, konzervativnog i stabilno religoznog - danas se on međutim vidi kao degenerisan, premekan, sklon homoseksualizmu, i uz to stalno nešto gnjavi kroz svoje nevladine organizacije. Naprotiv, sada je Rusija ta koja je konzervativna!"
Promjena vrijednosne orijentacije Moskve, povlači sa sobom i promjenu njene spoljnopolitičke orijentacije: Sa svojim menatlnim stavom, koji se u principu svodi na "Ne" u svim varijantama, Putin je uspio da ponovo pretvori Rusiju u uticajnog igrača na međunarodnoj političkoj sceni.
I taj staro-novi igrač traži trenutno poziciju koja mu najviše odgovara - najvjerovatnije će je naći u igrama moći između Amerike i Kine, pa je stoga zaključak austrijskog lista, da će budući balans odnosa između Vašingtona i Pekinga zavisiti od toga na čiju stranu stane Moskva.
Ukratko: Moskva se strateški iznova pozicionira - sada je pravo vrijeme da joj se traže i nude usluge, piše Prese.
Galerija
Bonus video:
