Kiparski parlament je velikom većinom odbacio predlog uvođenja jednokratnog poreza na bankovne depozite kao jednog od uslova za dobijanje međunarodnog paketa pomoći, odbacujući tako napore eurozone da spasi od haosa najnoviju žrtvu aktuelne dužničke krize, naveo je Rojters.
Ovakav ishod glasanja predstavlja iznenađujuću neuspjeh eurozone, nakon što su grčki, portugalski, irski, španski i italijanski poslanici u sličnim situacijama tokom posljednje 3 godine prihvatali nepopularne mjere štednje kako bi dobili evropsku pomoć.
Odbacivanje plana, sa 36 glasova protiv, 19 uzdržanih i jednim odsutnim poslanikom, doveo je Kipar na rub finansijske propasti.
Zemlje EU su uoči glasanja kazale da će povući 10 milijardi eura pomoći ukoliko deponenti kiparskih banaka ne preuzmu dio troškova spasavanja, a Evropska centralna banka je zaprijetila da će prekinuti hitne pozajmice za pomoć nestabilnim kiparskim bankama.
Foto: Reuters
Međutim, oduševljenom masom koja se okupila ispred parlamenta u Nikoziji prolomio se aplauz i uzvici "Kipar pripada njegovom narodu".
"Glas naroda se čuo", kazao je Andreas Miltiadu (65), penzioner koji je bio među demonstrantima.
Nedavno izabrani predsjednik Nikos Anastasiades ranije je novinarima kazao da očekuje da parlamentarci odbace oporezivanje depozita u bankama „jer osjećaju i smatraju da je to nepravedno i protiv interesa Kipra“.
Evropski zahtjev za nametanje jednokratnog poreza kojim bi se sakupilo 5,8 milijardi eura, izazvao je nezadovoljstvo među građanima Kipra i uznemirio finansijska tržišta.
Foto: Reuters
Ni izmjena prvobitnog plana (da se sa 6,75% oporezuje ušteđevina ispod 100.000 eura, a sa 9,9% depoziti preko te granice) kojom su iz oporezivanja potpuno izuzete sume niže od 20.000 eura nije bila dovoljna da ubijedi čak ni poslanike vladajuće partije da podrže predlog.
"Kratkoročno, ovo će biti mala pobjeda za racionalnije posmatrače koji su na ovaj potez gledali kao na nešto nečuveno. Međutim, ovako će Pandorina kutija ostati otvorena“, kazao je Majk Moran, istanknuti valutni strateg u njujorškom ogranku banke „Standard čartered“.
Upliv ruskog novca i uticaja nakon pada SSSR-a naveo je pojedine briselske zvaničnike da se privatno žale kako Kipar od ulaska u EU 2004. ponekad djeluje kao moskovski „trojanski konj“ unutar Unije
Kiparski ministar finansija Mihael Saris otišao je juče u Moskvu da traži finansijsku pomoć od Rusije i demantovao navode da je podnio ostavku.
Anastasiades se i dalje protivi povećanjem nameta na velike depozite – od kojih mnogi pripadaju strancima, mahom bogatim Rusima – strahujući za bankarski biznis model ove zemlje i njenu reputaciju of-šor poreskog raja.
Neki Kiprani se nadaju da bi, umjesto od EU, mogli dobiti pomoć od Rusije koja je u prošlosti spasavala Kipar. Portparol vlade je kazao da bi Anastasiades takođe mogao razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je porez na depozite nazvao „nefer, neprofesionalnim i opasnim“.
Ruske vlasti su negirale spekulacije da bi Kremlj mogao ponuditi više novca, moguće u zamjenu za budući udio u nedavno otkrivenim ogromnim nalazištima prirodnog gasa koja su podigla strateški značaj ovog ostrva.
Upliv ruskog novca i uticaja nakon pada SSSR-a naveo je pojedine briselske zvaničnike da se privatno žale kako Kipar od ulaska u EU 2004. ponekad djeluje kao moskovski „trojanski konj“ unutar Unije.
Galerija
Bonus video:
