PREKO VEZE

Nepotizam u krvi Italijana

„Ako imaš veze, poznaješ prave ljude, možeš imati posao koji voliš,“ kaže Đorđo sa univerziteta u Đenovi
115 pregleda 8 komentar(a)
Ažurirano: 23.02.2013. 09:10h

Nepotizam - praksa obezbjeđivanja radnih mjesta članovima porodice – sprečava mlade talentovane Italijane da nađu posao i koči napredak države, smatraju mnogi ekonomisti.

Da li je za dobijanje posla u Italiji bitno šta znaš ili koga znaš? BBC piše da je odgovor na to uobičajeno pitanje očigledan, ako je vjerovati većini mladih koji završavaju fakultet.

„Ako imaš veze, poznaješ prave ljude, možeš imati posao koji voliš,“ kaže Đorđo sa univerziteta u Đenovi. On je reporteru britanskog javnog servisa rekao da planira da ide u inostranstvo da nastavi studije.

„Da, ključno je da znaš nekoga, da te preporuče,“ dodao je drugi student.

Svima to stvara napor i demotiviše ih uoči završnih ispita.

Vjeruje se da desetine hiljada mladih diplomaca svake godine napusti Italiju u potrazi za boljim šansama u inostranstvu.

Pretpostavka da su veze bitne datira odavno. Izraz nepotizam – favorizovanje članova svoje porodice – nastao je Italiji, od običaja srednjovjekovnih papa da visoka sveštenička mjesta dodjeljuju svojim unucima – „nipote“ (znači i nećak) na italijanskom.

Mnogo toga se promijenilo od srednjeg vijeka, ali kritičari kažu ne i dovoljno, iako bi pronalaženje rješenja moglo biti od ključnog značaja za izvlačenje Italije iz ekonomske krize, navodi BBC.

„Ta praksa je prisutna u mnogim profesijama,“ kaže profesor ekonomije Roberto Peroti, koji je napisao knjigu o kulturi nepotizma u Italiji. „Većina notara su sinovi notara. Rođaci sudija lakše polože potrebne ispite, isti je slučaj i sa ljekarima.“

Vjeruje se da desetine hiljada mladih diplomaca svake godine napusti Italiju u potrazi za boljim šansama u inostranstvu

Peroti i njegove kolege su objavili studije o profesorima univerziteta, koje pokazuju nevjerovatnu koncentraciju istih prezimena na mnogim odsjecima.

Na univerzitetu u Bariju, na primjer, pet porodica godinama dominira desetinama visokih pozicija na studijama biznisa i ekonomije. Na univerzitetu u Palermu više od polovine akademske populacije ima makar jednog rođaka koji radi u toj instituciji.

Luiđi Frati, rektor Univeziteta La Sapienca u Rimu, postao je jedna od najozloglašenijih figura u skandalu koji su lokalni mediji nazvali „parentopoli“ – „rođak-gejt“.

Ljekar po profesiji, profesor Frati je kao rektor a prethodno kao dekan medicinskog fakulteta na tom univerzitetu, doveo svoju suprugu, koja je predavala istoriju u lokalnoj srednjoj školi, na mjesto profesorice istorije medicine na fakultetu.

Njegova ćerka je takođe postala profesorica pravne medicine – bez ikakvog konkretnog medicinskog obrazovanja. A sin je jedan od najmlađih Italijana kojije dobio mjesto asistenta na kardiologiji – kadaje imao samo 31 godinu.

On je odbacio tvrdnje o nepotizmu, tvrdeći da su njegovi članovi porodice bili najkvalifikovaniji za ta mjesta. Odgovarajući na optužbe, za italijansku televiziju je izjavio: „Mi u Italiji nismo navikli da sprovodimo meritokratiju po strogo objektivnim kriterijumima. Navikli smo da to radimo na svoj način.“

BBC piše da je viši sud tehnički zabranio nepotistička imenovanja u italijanskom javnom sektoru, ali da nikad niko nije uspješno gonjen zbog toga.

Možda je najalarmantnije, ocjenjuje BBC, što se taj problem pogoršao među privatnim kompanijama od početka finansijske krize. Nedavno istraživanje Ministarstva rada je pokazalo da 61 odsto firmi zapošljava radnike na osnovu ličnih preporuka, u odnosu na 50 odsto godinu ranije.

Profesor Peroti upoređuje situaciju sa vremenom Nerona, kada je ozloglašeni rimski car odlučio da nijedan građanin nikad ne smije napustiti porodično zanimanje. „Kako se naše najveće bogatstvo, naš intelektualni kapital, može razvijati u ovoj zemlji kad talentovanim i zaslužnim nije omogućeno da napreduje?“ pita se on.

Uoči izbora u nedjelju, ne čini se da su veliki izgledi da će se bilo koja nova vlada direktno pozabaviti ovim pitanjem. Kritičari tvrde da je sama politička klasa pokvarena, dijelom zbog izbornog sistema prema kojem glasači biraju stranke a ne kandidate. To omogućava partijskim moćnicima da za poslanike biraju rođake ili svoje favorite.

BBC ističe da je Roberto Đaketi, poslanik Demokratske stranke, jedan od malobrojnih političara visokog profila koji su to pitanje potegli u kampanji. On je prošle godine štrajkovao glađu tražeći od parlamenta da odobri reformu izbornog sistema – ali uzalud.

„Kod naroda postoji želja za promjenom, ali među političarima ne još"

„Kod naroda postoji želja za promjenom, ali među političarima ne još – čak ni u mojoj stranci,“ rekao je Đaketi.

„Ne očekujem da će se išta promijeniti u skorije vrijeme.“

Sve ostaje u porodici

  • Praksa imenovanja rođaka na glavne pozicije bila je standardna među renesansnim papama
  • Tako su stari ljudi dobijali mladog, energičnog asistenta koji mu je pomagao da izađe na kraj za zahtjevima funkcije
  • Papa Pavle III bio je ozloglašen po praksi nepotizma
  • Po dolasku na papski tron 1534, imenovao je za kardinale dva svoja unuka tinejdžera

Galerija