Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da dolazak nacističkog vođe Adolfa Hitlera na vlast prije 80 godina predstavlja "stalno upozorenje" za Njemce, i podsjetila da demokratija i sloboda ne dolaze same od sebe.
"Dinamičnom društvu... potrebni su ljudi koji poštuju jedni druge"
"Ovo treba da bude stalno upozorenje za nas Njemce", rekla je Merkelova na otvaranju izložbe u Berlinu posvećene Hitlerovom dolasku na vlast, 30. januara 1933. godine.
Ona je poručila da ljudska prava, sloboda i demokratija ne dolaze i ne uspijevaju "sami od sebe".
"Dinamičnom društvu... potrebni su ljudi koji poštuju jedni druge, koji preuzimaju odgovornost za sebe i druge, u kojem ljudi donose hrabre odluke i koji su spremni da prihvate kritiku", poručila je kancelarka i istakla "stalnu odgovornost" Njemačke za nacističke zločine.
Poništena svaka različitost
Angela Merkel, koja je otvorila izložbu na mjestu nekadašnjeg sjedišta Gestapoa, podsjetila je da je Hitleru bilo potrebno samo šest mjeseci da "poništi svaku različitost" njemačkog društva.
Povodom obilježavanja dolaska Hitlera na vlast, njemački parlament je održao specijalnu sjednicu
Ona je takođe istakla da je veliki dio njemačkog društva podržao ili "bar tolerisao" Hitlerov režim.
"Uspon nacionalsocijalizma bio je moguć zato što su elita i veliki dio njemačkog društva u tome učestvovali ili bar tolerisali", rekla je Merkelova, koja je, kako napominje Frans pres, rođena poslije Drugog svjetskog rata.
Sa izložbe "Berlin 1933, na putu ka diktaturi (Foto: Beta/AP)
Kancelarka je podsjetila da su "studenti i profesori" 10. maja 1933. u Berlinu učestvovali u nacističkom spaljivanju knjiga jievrejskh, marksističkih i pacifističkih pisaca, uključujući djela Karla Marksa, Sigmunda Frojda, Tomasa Mana i drugih.
Povodom obilježavanja dolaska Hitlera na vlast, njemački parlament je održao specijalnu sjednicu posvećenu žrtvama nacističkog režima.
Na putu ka diktaturi
Izložba "Berlin 1933, na putu ka diktaturi" preko fotografija, naslovnih strana novina i plakata prikazuje prve mjesece vlasti Hitlera.
Fotografije prikazuju požar u njemačkom parlamentu, Rajhstagu, 27. februara, i prve mjere protiv Jevreja, 1. aprila, početkom bojkota jevrejskih radnji, ljekara i advokata.
Sa izložbe "Berlin 1933, na putu ka diktaturi (Foto: Beta/AP)
"Njemci branite se! Ne kupujte jevrejsko!", piše na jednom plakatu.
Za direktora dokumentacionog centra na otvorenom "Topografija terora" Andreasa Nahmana izložba oslikava "dnevnu eroziju demokratskih institucija" u prvim mjesecima nacističke katastrofe, koja će razoriti Evropu i odnijeti između 40 i 60 miliona života, među kojima i šest miliona Jevreja.
Galerija
Bonus video:
