Tužilaštvo u Poljskoj, a za njim i policija u Švedskoj, poveli su istragu protiv švedskog umjetnika Karla Mihaela fon Hausvolfa zbog izložbe slika naslikanih pepelom žrtava njemačkog koncentracionog logora Majdanek u Drugom svjetskom ratu, na istoku okupirane Poljske.
"Sigurno je da švedski slikar nije nabavio legalno pepeo žrtava Majdaneka"
U švedskom gradu Lund početkom decembra otvorena je u jednoj privatnoj galeriji izložba akvarela kontroverznog slikara i kompozitora. Slikao ih je vodenim bojama u koje je umiješan pepeo Jevreja koje su nacisti likvidirali u Majdaneku.
"Uzeo sam nešto pepela iz peći krematorijuma prilikom posjete 1989. godine. Nisam ga iskoristio za izložbu poslije toga. Suviše je nosio u sebi surovost onih vremena. Pre dvije godine uzeo sam kutiju s pepelom i odlučio da nešto s njim uradim. Pojavili su mi se likovi kao da je pepeo nosio energiju, uspomene i duše mučenih, maltretriranih i ubijanih ljudi", kazao je o akvarelima švedski umetnik.
Izložba je izazvala proteste i u Švedskoj i u Poljskoj, gde je Muzej bivšeg nacističkog logora Majdanek takvo skrnavljenje ostataka žrtava uporedio s krađom table sa natpisom "Rad oslobađa" sa kapije najveće nacističke fabrike smrti, logora Aušvic na jugu Poljske.
"Možda je to umjetnička provokacija, ali zaslužuje isključivo osudu. Sigurno je da švedski slikar nije nabavio legalno pepeo žrtava Majdaneka. Nadamo se da će odgovorni organi hitno utvrditi da li se radilo o krađi i skrnavljenju posmrtnih ostataka žrtava logora", saopšteno je na sajtu Muzeja.
Policija pokrenula istragu
"Dobijali smo ranije molbe da se pepeo žrtava pošalje institucijama ili privatnim osobama za razne spomen sale. Ali i kada smo udovoljili molbi, nikada nismo slali pepeo, već isključivo zemlju sa terena logora", kazala je portparolka Muzeja Majdanek Agnješka Kovalčik.
Nacisti su Majdanek podigli prvobitno kao logor za vojne zarobljenike, ali uskoro su ga pretvorili u koncentracioni logor
Tužilaštvo u Lublinu pokrenulo je istragu da li je oskrnavljeno mjesto počinka žrtava nacista i da li je riječ o krađi za šta bi Šveđaninu prijetile dvije godine zatvora.
Švedska policija pokrenula je istragu po privatnoj krivičnoj prijavi.
Nacisti su Majdanek podigli prvobitno kao logor za vojne zarobljenike, ali uskoro su ga pretvorili u koncentracioni logor, jedini u okupiranoj Poljskoj pored logora Aušvic-Birkenau, u kome je za masovno ubijanje Jevreja korišćen ciklon B u gasnim komorama.
Podaci o broju logoraša koji su od 1941. do 1944. godine prošli kroz Majdanek i broju žrtava razlikuju se, a Muzej zvanično navodi 150.000 ljudi dovedenih u taj logor i 80.000 ubijenih iz 30 zemalja, od čega je najviše bilo Jevreja - 60.000.
Galerija
Bonus video:
