Nekoliko hiljada studenata i zaposlenih na ljubljanskom univerzitetu napravilo je lanac oko parlamenta, protestujući protiv štednje u javnom viskom školstvu.
Na Kongresnom trgu u glavnom gradu Slovenije okupilo se nekoliko hiljada ljudi, koji su se potom uputili ispred Narodne skupštine.
"Mi nismo trošak, mi smo budućnost", kažu studenti koje je policija pozvala da se sklone od parlamenta i povuku na obližnji Kongresni trg.
Umjesto toga studenti i zaposleni na ljubljanskom univerzitetu napravili su ljudski lanac oko zgrade slovenačkog parlamenta.
Demonstranti se zalažu za kvalitetan univerzitet, dostupnost visokog obrazovanja i protiv su novog zakona o visokom obrazovanju. Oni nose transparente na kojima piše: "Štednja ne radi", "Za puno finansiranje javnih univerziteta", i "Socijalna Evropa".
Njima se pridružila i Školska organizacija Slovenije, kao i univerziteti iz Maribora i Primorja. Protestu je prisustvovao i rektor Univerziteta Stane Pejovnik koji je rekao da studenti i zaposleni na Univerzitetu poslanicima nude dijalog.
Slovenački scenario moguć i u drugim djelovima Balkana
Talas protesta zbog nezadovoljstva socijalnim, ekonomskim i političkim stanjem koji je posljednjih sedmica zahvatio Sloveniju podgrijao je priče o mogućem bankrotu Slovenije.
Protesti zbog najavljenih budžetskih rezova i reformi koje Vlada Slovenije mora da sprovede kako bi izbjegla bankrot doveli su do nasilja na ulicama te zemlje, a mnogi se pitaju da li će se u Sloveniji ponoviti "grčki scenario".
Gradonačelnik Maribora najavio ostavku: Ne želi da građani trpe >>>
Lars Kristensen, svjetski poznati ekonomista, još ranije je Sloveniji prognozirao ozbiljne finansijske teškoće. Takođe, još u julu ove godine Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, inače treće po veličini slovenačke banke, upozorio je da bi Sloveniji do kraja godine moglo da zatreba između tri i tri i po milijarde eura za dokapitalizaciju banaka, piše agencija Anadolija.
Anketa koju je u septembru objavilo ljubljansko "Delo" pokazala je da Slovenci ne isključuju mogućnost da bi njihova država mogla da bankrotira, ali tijesna većina smatra da će se iz sadašnjih finansijskih teškoća izvući sopstvenim snagama i bez međunarodne pomoći
Anketa koju je u septembru objavilo ljubljansko "Delo" pokazala je da Slovenci ne isključuju mogućnost da bi njihova država mogla da bankrotira, ali tijesna većina smatra da će se iz sadašnjih finansijskih teškoća izvući sopstvenim snagama i bez međunarodne pomoći.
Neki ekonomski pokazatelji ipak ne daju mjesto pretjeranom optimizmu.
Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u trećem kvartalu iznosila 9,2 odsto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 8,2 odsto. Tako se broj nezaposlenih u istom periodu popeo na 94 hiljade, što je 11 hiljada, odnosno skoro 14 odsto više od prošle godine.
Manja je i štednja u bankama. Kako je ranije saopštio slovenački Zavod za statistiku, smanjuje se i iznos koji građani te zemlje mogu svakog mjeseca da "stave na stranu".
Poznati slovenački političar i izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin kazao je AA da protesti na slovenačkim ulicama imaju velikog potencijala, iako izgleda da su u velikoj disonanci sa rezultatima proteklih izbora u toj zemlji. Podsjeća da je u Mariboru protestovalo između 8.000 i 10.000 ljudi, što je za slovenačke prilike ogroman broj.
Niko ne zna kada će protesti završiti, ali jedno je sigurno - ljudi više neće patiti u tišini >>>
"Neću udarati gladnog komšiju jer ja sam jedan od vas! Spustiću štit!" >>>
"Novi predsjednik Borut Pahor je prototip političara protiv kojih ljudi protestuju na ulicama. Slovenija je bila najrazvijenija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bila je u vrhu među zemljama koje su 2004. godine ušle u Evropsku uniju (EU). Sad je ta kriza toliko pogodila stanovništvo da je došlo do spoznaje da politička elita nije na nivou zadatka. Jednostavno, nije sposobna da iskoristi sve prednosti koje je Slovenija imala i zato se protestuje protiv takve politike", tvrdi Kacin.
Moguće kadrovske, a ne političke promjene
Dodaje da su protesti apostrofirali neke ljude iz slovenačkih političkih elita koji su sada vrlo nepoželjni. Ali, podvlači da protesti nisu organizovani protiv pojedinaca već političke elite u Sloveniji.
Prema riječima Kacina, talasanja u Sloveniji su otišla tako daleko da će sigurno donijeti konkretne promjene unutar političke elite.
"Nisam ubijeđen da će doći do promjene sistema, ali će sigurno doći do kadrovskih promjena. Demonstranti traže odlazak nekih nosioca političkih funkcija", ističe on.
Kacin je podsjetio da su svi važni procesi na Balkanu počinjali u Sloveniji. Vjeruje da će se to desiti i sada, te da se slični događaji mogu očekivati i u drugim dijelovima Balkana.
Kacin podsjeća da je ovih dana usvojena reforma penzionog sistema gdje je, takođe, napravljen korak nazad.
"Moramo otvoriti neka pitanja i napraviti neke reforme kao što su, na primjer, reforma tržišta rada. Tu prijete dva referenduma, to o Zakonu o slaboj banci i referendum o državnom holdingu u koji su namjeravali da strpaju sva preduzeća u javnom vlasništvu. Posljednje je jako sporno jer se radi o pokušaju reprivatizacije nekih kompanija. Mislim da politička elita ne može da reaguje drugačije nego da napravi nekoliko koraka unazad da bi došlo do kompromisa i da bi se zakoni popravili i izbjegli referendumi", ističe Kacin.
Gjenero: Nema bankrota
Sa druge strane, politolog i politički analitičar Davor Gjenero vjeruje da Slovenija neće doživjeti bankrot.
"Kriza u Sloveniji nije tako duboka kao što izgleda iz ovih pokazatelja koji se sada vide. Slovenija ima relativno zdravu privredu i samo jedan ozbiljan problem, a to je pitanje te nesretne, zloglasne Ljubljanske banke, odnosno Nove ljubljanske banke (NLB). Ona im stvara probleme i oni bi se mogli naći u situaciji da moraju da traže pozajmicu iz Evropskog fonda za stabilizaciju. Kada bi se država mogla riješiti vlasništva nad Ljubljanskom bankom, oni bi bili relativno zdrava privreda koja se suočava s krizom", kazao je Gjenero agenciji Anadolija.
Jelko smatra da bi Slovenija mogla da izbjegne grčki scenari, ali da to traži rješenja na nivou Evropske unije.
Rješenje je u razvoju, a ne u stezanju kaiša
"Tamo su mnoge odluke donesene prekasno. To su samo poluodluke. Zato politička kriza traje, te se produbljuje ekonomska i finansijska kriza. Slučaj Slovenije je dobra poruka šefovima država i vlada EU da se opamete i da djelima, a ne na riječima, dokazuju i pokažu da nije rješenje u zatezanju kaiša već na stvaranju mogućnosti za ekonomski razvoj", stava je Kacin.
Gjenero, pak, ukazuje da je BDP Slovenije još uvijek dvostruko veći od hrvatskog. Nezaposlenost u Sloveniji je skoro upola nezaposlenosti u Hrvatskoj.
"Njihovi pokazatelji su još uvijek relativno dobri, plate su još uvijek relativno visoke. Oni su, doduše, dio krize vrlo vješto prebacili na države iz okruženja. Kada je propala građevinska industrija Slovenije, oni su lako otpustili i bez radnih dozvola ostavili radnike, useljenike.
Oni su tako na Bosnu i Hercegovinu prebacili dio svoje krize jer su ti ljudi u Sloveniji ostali bez ikakvih socijalnih prava. I to je neko vrijeme bio amortizer koji je sprječavao da se ekonomska kriza osjeti u samom slovenačkom društvu. Sada slovenačko društvo već tri do četiri godine pada, ljudi se osjećaju deklasifikovanima, nezadovoljni su djelovanjem vlasti, nezadovoljni su pravosuđem, uvjereni su da običan čovjek ne može da zaštiti svoja prava", objašnjava Gjenero.
U Sloveniji vlada politička kriza
Ervin Hladnik Milharčič, slovenački novinar i publicista, vjeruje da posljednji događaji u Sloveniji nisu rezultat ekonomske, nego političke krize.
"Zašto su ljudi na ulicama? Zato jer imaju utisak da se u Sloveniji ponavlja mađarski model gdje se ekonomska kriza uzela kao izgovor za transformaciju demokratskog društva u nešto drugo. To drugo je da Slovenija postane privatna država stranaka na vlasti. To je razlog što su ljudi na ulicama. U premijeru Janši građani vide plan za privatizaciju države po stranačkom ključu", ocijenio je Hladnik Milharčič.
Galerija
Bonus video:
