Budžet su podržale sve tri stranke iz vladajuće koalicije konzervativnog premijera Antonisa Samarasa, što znači da je prošao s uvjerljivom većinom za razliku od odvojenog zakona o novim mjerama štednje pri čijem su se usvajanju u srijedu neki od Samarasovih parlamentarnih saveznika suzdržali.
Usvajanje ovih akata bilo je nužno kako bi se deblokirala nova tranša pomoći EU i MMF-a vrijedna 31,5 milijardu eura prije nego što vlada u Atini ostane bez novca.
"Žrtve koje podnosimo u tom zakonu i u budžetu za sljedeću godinu su posljednje. Neke nepravde iz njih ćemo početi da ispravljamo čim izađemo iz gubitaka. Ali reforme koje smo ranije pokrenuli su trajne i donijeće rast našoj ekonomiji", rekao je premijer Samaras u parlamentu prije glasanja.
Njegovi kritičari su skeptični u vezi sa ovim optimističnim predviđanjima, ali izgleda da intenzitet javnog bijesa nakon godina rasta pokazuje znake umora. U protestima pred parlamentom u nedjelju veče učestvovalo je znatno manje ljudi nego inače, po procjenama policije oko 13.000. Prošle nedjelje je na ulicama Atine bilo oko 100.000 nezadovoljnih demonstranata.
Mnogi od 10 miliona Grka, dovedeni do očaja padom ekonomije pet godina za redom i oštrim sniženjem životnog standarda, strahuju da će dodatni rezovi u budžetu samo produbiti krizu.
Očekuje se da će grčka ekonomija sljedeće godine, šeste u nizu, pasti za 4,5 posto, a javni dug (346 milijarda eura) porasti na 189 posto BDP-a. Ali će zato budžetski manjak biti 5,2 posto BDP-a, u odnosu na 6,6 posto ove godine, a kada se ukloni trošak plaćanja kamata na ogroman grčki dug, Grčka će po prvi put nakon nekoliko decenija biti u minimalnom plusu. Najveću žrtvu u novom budžetu podnijeće penzioneri i javni službenici na čijim primanjima Grčka planira da uštedi 10,6 milijarda eura.
Galerija
Bonus video:
