Evropski stabilizacioni mehanizam ESM danas stupa na snagu. Očekivanja od te "čarobne skraćenice" su velika. Ali, kako u stvari funkcioniše trajna zaštita od lavine dugova?
Hoće li na dan ustanovljavanja Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM) na vrata jedne neugledne zgrade u luksemburškoj četvrti Kirhberg biti postavljen novi natpis sa poznatom skraćenicom – novi portparol ESM Volfgang Proisl to nije znao da kaže.
Vlada u Madridu najavila je da će za spas svojih poljuljanih banaka zatražiti pomoć u visini od 40 milijardi eura
40 radnika EFSF trebalo bi da postavi na noge ESM koji bi najkasnije sredinom sledeće godine trebalo da postane potpuno samostalna evropska institucija zadužena za spas finansijski poljuljanih zemalja eurozone.
700 milijardi eura za pomoć
Sadašnji šef EFSF, Njemac Klaus Regling, preuzima položaj vršioca dužnosti direktora ESM. Pred njim je opet jedan pionirski zadatak.
"Učinili smo sve da bi ESM od prvog dana mogao da deluje kao stalni mehanizam stabilnosti evro zone. Prelaz sa EFSF ka ESM proteći će glatko", obećao je Regling na jednoj konferenciji za novinare.
Broj zaposlenih u novoj instituciji trebalo bi da se na kraju popne na 100. Njihov zadatak će biti da nestabilne članice eurozone i nestabilne banke snabdjevaju svježim kapitalom.
A kako ESM zapravo funkcioniše? Sedamnaest zemalja članica eurozone u fond uplaćuju 80 milijardi eura u gotovini i 620 milijardi u obliku kreditnih garancija. S tim kapitalom u pozadini, ESM će, kao i do sada EFSF, da na tržištu kapitala prodaje obveznice, a dobijenim novcem pomagaće zemljama kojima će to biti potrebno.
Važan korak prema funkcionalnom mehanizmu jeste i širenje njegove prepoznatljivosti na globalnom tržištu kapitala.
"Ulagači širom svijeta će kroz marketing biti upoznati s 'novim igračem' na svjetskom tržištu“, objašnjava Regling.
U opticaj će biti moguće pustiti "samo" 500 milijardi eura. Ostalih 200 služi kao dodatna garancija ulagačima da je njihov novac dobro uložen.
Najveći udio u ESM, kao najveća zemlja eurozone ima Njemačka sa 27 odsto ili 190 milijardi eura. Međutim, put do pristanka Njemačke na davanje garancija u tako velikom iznosu nije bio lak. Pored parlamenta Bundestaga, učešće Njemačke u ESM morao je da potvrdi i Njemački ustavni sud.
"Mušterije" čekaju u redu
Odluke unutar vodećeg gremijuma ESM, koji se sastoji od ministara finansija zemalja članica eurozone, donosiće se jednoglasno. Prva "mušterija" ESM bi mogla da bude Španija.
Vlada u Madridu najavila je da će za spas svojih poljuljanih banaka zatražiti pomoć u visini od 40 milijardi eura. ESM može, za razliku od prethodnog EFSA, direktno da pozajmljuje novac pogođenim bankama. ESM, isto tako, posjeduje bankarsku licencu, pa na tržištu može da se ponaša kao kreditni institut.
Poslije Španije, na spisku bi mogao da se nađe i Kipar, a šuška se da bi tu mogla da se nađe i Slovenija. Uprkos optimističnim prognozama političara, u očima nekih stručnjaka ESM nije mehanizam koji bi mogao da otkloni sve nedaće evropskog finansijskog sistema.
Direktor ekonomskog instituta IFO iz Minhena, Hans-Verner Zin smatra da ESM neće biti u stanju da ukloni uzroke krize već da jedino može da ugroženim državama ili bankama svojim pozajmicama da malo vremena.
On smatra da je ESM tzv. "Loša banka" (Bad Bank), preko koje će se neki ulagači htjeti da se oslobode svojih bezvrijednih državnih obveznica. Time bi teret sa slabijih članica eurozone bio raspoređen na one jače.
Nije samo "sredstvo za umirenje"
Novi direktor ESM Klaus Regling to naravno vidi drugačije. On smatra da će ESM biti stabilan isto kao što se i EFSF dosad pokazao stabilnim.
To dokazuju i vrhunske ocjene rejting-agencija. Regling je još prije dvije godine izjavio da i samo postojanje fonda, poput tadašnjeg EFSF, umirujuće djeluje na tržišta.
Međutim, u jednom se prevario: on je tada tvrdio da fond neće izaći iz svojih okvira "umirujućeg sredstva" i da neće morati da pomaže konkretnim iznosima. U međuvremenu svi znaju da su iz EFSF novac povukle Grčka, Portugalija i Irska.
Bonus video:
