Mediji: Erdoganov trijumf na izborima nije više neminovan

Prema pisanju britanskog nedjeljnika Ekonomist (Economist), turska opozicija je u zamahu snage i pronašla je prave kandidate
0 komentar(a)
Redžep Tajip Erdogan, Foto: Reuters
Redžep Tajip Erdogan, Foto: Reuters
Ažurirano: 07.06.2018. 09:48h

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, iako dominantna figura na političkoj sceni u protekloj deceniji i po, ne može biti siguran u apsolutnu pobjedu na izborima 24. juna, ocjenjuju zapadni i turski mediji, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE).

Vašington post (Washington Post) piše da se Erdogan, sa svojim rastućim autoritarizmom prije nekoliko mjeseci, kada se odlučio za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih i parlamentarnih izbora za 24. jun, doživljavao kao nepobjediv.

"Njegova oštra taktika u slučaju pobjede najavljivala je još više neprijateljstva prema Zapadu i represiju kod kuće. Ali sada postoje signali da se Erdogan i njegova partija suočavaju sa suprotstavljenim vjetrovima" piše list.

Ključna prekretnica dogodila se nedavno kada su se razjedinjene opozicione stranke, s izuzetkom prokurdske Narodne demokratske partije, okupile u savezu, ocjenjuje Post.

"Formiranjem jedinstvenog fronta, opozicioni savez mogao bi da nadjača većinu Erdoganove Partije pravde i razvoja (AKP) i njenih saveznika u parlamentu – i da na taj način blokira njegove ambicije", navodi vašingtonski dnevnik koji dodaje da ankete pokazuju da je ovaj ishod moguć.

List tvrdi i da ankete pokazuju da Erdogan možda neće pobijediti u prvom krugu i moraće da ide u drugi krug. "Erdogan je najuticajniji turski političar tokom nekoliko decenija i ne treba ga potcjenjivati, već treba reagovati. To su dobri razlozi za zapadne Vlade, uključujući i administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), da ne otpisuju unaprijed turske izbore, već da ih pažljivo prate", dodaje se u tekstu.

Prema pisanju britanskog nedjeljnika Ekonomist (Economist), turska opozicija je u zamahu snage i pronašla je prave kandidate.

"Muharem Indže, kandidat Republikanske narodne stranke (CHP), popularni je podstrekač i jedan od rijetkih sekularnih političara sposobnih da se povežu s vjerskim glasačima. Rođen u konzervativnoj porodici, redovno se moli i brani pravo žena u državnoj službi da nose islamsku maramu, ali izgleda da povremeno uživa u piću" piše list.

Ekonomist dodaje i da je bivša ministarka unutrašnjih poslova Meral Aksener, sebe i svoju Iji (Dobru) stranku izvukla iz mraka na nacionalnu scenu, kao i da joj nedavne ankete daju 20 odsto glasova u prvom krugu.

Ekonomist navodi i da su opozicione stranke obećale da će u slučaju pobede odustati od Erdoganovog novog ustava, koji je jedva prošao na referendumu 2017. godine, zbog nepravilnosti i navodnih prevara.

"Indže ovaj Ustav opisuje kao recept za režim 'jednog čovjeka' i obećava da će ponovo promijeniti ustav kako bi vratila parlamentarnu vladavinu što prije", piše u tekstu.

Londonski nedjeljnik zaključuje da je za sada najveća Erdoganova glavobolja valutna kriza kojoj je u velikoj mjeri i sam doprinio.

Harijet dejli njuz (Hurriyet daily news) piše da postoje značajne razlike između izbora održanih 2014. i 2018. godine, što bi moglo predstavljati prednosti, ali i štetu za kandidate.

Prva razlika je u odnosu na broj kandidata kojih je za ovogodišnje izbore šest, piše list i dodaje da će "većina kandidata koji će se naći u izbornoj trci biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na Erdogana - kao najjačeg kandidata - koji želi da pobijedi u prvom krugu, osiguravši najmanje 50 odsto plus jedan glas".

Druga razlika je što će ovogodišnji izbori biti održani istovremeno s parlamentarnim izborima, u skladu sa prošlogodišnjim ustavnim amandmanima.

Jedna od ideja bila je da se poguraju glasači da glasaju za Erdogana i njegovu AKP partiju zajedno, kako ne bi oslabili predsjednika na njegovoj poziciji.

Treća razlika je u tome što će se ovi izbori održavati pod vanrednim okolnostima, nametnutim nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine. Vladini zvaničnici i provladini krugovi tvrde da vanredna pravila ne predstavljaju prepreke za poštene i ravnopravne izbore, ali istina je prilično drukčija.

Ukratko, najvažniji izbori u Turskoj 24. juna izgledaju otvoreni za bilo koji scenario. Nema sumnje da će svi kandidati i njihove političke partije raditi do posljednjeg trenutka kako bi postigli najbolji rezultat, ocjenjuje turski list.

Pod naslovom "Da li turska opozicija ima šansu da pobijedi Erdoganovu AKP u junu", vašingtonski Brukings institut (The Brookings Institute) piše da nakon 15 godina na vlasti, pogotovo nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine koji su ga krunisali posebnim izvršnim ovlašćenjima, turski predsjednik nikada nije bio moćniji.

Ipak, kako se približavaju prijevremeni izbori, postoje sve veći pokazatelji da bi političke vještine koje su dugo dozvoljavale Erdoganu da odredi tok turske politike mogle oslabiti.

Brukings navodi da turskim anketama treba pristupiti s oprezom, iako mnoge od njih sada sugerišu da će predstojeći predsjednički izbori biti odlučeni u drugom krugu i da Erdoganova AKP neće uspjeti da zadrži većinu u parlamentu.

To bi stvorilo sasvim novu i izazovnu političku sliku u kojoj bi opozicija mogla imati veći značaj u kreiranju politike, ocjenjuje se i dodaje da na predstojećim izborima Erdogan i njegovi protivkandidati imaju jednake realne šanse za pobedu zbog čega bi to mogla postati najspornija izborna trka u novijoj istoriji Turske.

Bonus video: