Kod njemačkih brucoša uočavaju se veliki propusti u pravopisu i gramatici, kao i nedovoljne kompetencije u čitanju, to rezultati neobjavljene studije sprovedene na filozofskim fakultetima njemačkih univerziteta.
U posljednje vrijeme u njemačkoj štampi se mogu pročitati samo dobre vijesti: broj maturanata u Njemačkoj ponovo je porastao, svaki četvri položio je maturu sa odličnom ocjenom...
S druge strane stižu vijesti da 50 odsto studenata prekida studije matematike ili prirodnih nauka još u prvoj godini, prenosi Dojče Vele..
Kod društvenih nauka ove kvote nisu tako visoke, ali na ovim fakultetima vlada opšta zaprepašćenost zbog nedovoljnog poznavanja jezika kod njemačkih brucoša.
„Cilj našeg istraživanja bio je da sa koleginicama i kolegama na 135 fakulteta razgovaramo o tome kako je moguće da na jednoj strani imamo tako dobre ocjene na maturi, dok na drugoj strani praktično bode oči nedovoljni kvalitet studenata. I kako to koleginice i kolege doživljavaju. A rezultati su bili zaprepašćujući, zato što je kritika bila toliko žestoka da smo odlučili da je ne objavimo u cjelini“, kaže Gerhard Volf, profesor za stariju njemačku filozofiju na univerzitetu u Bajrojtu.
Ne uspijevaju da formulišu misli?
Najvećih problema studenti imaju sa pravopisom, vladanjem gramatikom i sintaksom. Kod njih je uočena nesposobnost da samostalno formulišu misli, da pišu tekstove, pa čak i nedovoljne kompetencije prilikom čitanja - na primjer prilikom vođenja bilješki na predavanjima.
Drugime riječima, studenti ne uspijevaju da shvate suštinu teksta, smatra profesor Grhard Volf.
“Veliki je problem kada neko sa slabim znanjem pravopisa i gramatike želi da postane nastavnik"
“Veliki je problem kada neko sa slabim znanjem pravopisa i gramatike želi da postane nastavnik, pošto kasnije, kod svojih učenika, neće biti u stanju da uoči ni osnovne greške.”
U nekim njemačkim pokrajinama su u posljednje vrijeme nedostajali nastavnici, mada se i to u međuvremenu promijenilo. Postavlja se pitanje, da li svako može da studira pedagoške studije.
Jesu li krive škole?
Sigurno ne samo one, kaže profesor Volf, ali stiče se utisak da se u njima ne poštuju obrazovni standardi. A to potvrđuju i rezultati ovog istraživanja, piše DW.
Ništa nije bolja situacija ni kada je riječ o znanju stranih jezika, engleskog, francuskog, španskog…
Istina je da mladi mnogo više putuju u inostranstvo, da čak i po godinu dana tamo provode, da mogu da se sporazumijevaju, ali to ni iz daleka ne znači da su u stanju da iznose argumente na nivou naučnih tekstova, smatra profesor Volf.
Galerija
Bonus video:
